Predstavnici organizacija civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana i međunarodni stručnjaci razgovarali su o primjeni izbornih preporuka, unapređenju izbornih procesa i načinima na koje građansko društvo može snažnije uticati na izborne reforme.
U Varšavi je 9. i 10. novembra 2026. godine održana regionalna radionica „Od preporuka do reformi: Jačanje angažmana civilnog društva tokom izbornog ciklusa“, u organizaciji Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Dvodnevni događaj okupio je oko 40 predstavnika organizacija civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana, predstavnike međunarodnih organizacija, institucija i stručnjake iz oblasti izbornog procesa.
Tokom panela posvećenog temi angažmana organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu, predstavljena su iskustva u građanskom posmatranju izbora, zagovaranju izbornih reformi i praćenju preporuka. Svoja iskustva podijelile su organizacije Albania Helsinki Committee iz Albanije, Koalicija „Pod lupom“ iz Bosne i Hercegovine, Democracy for Development s Kosova, CIVIL – Center for Freedom iz Sjeverne Makedonije i Centre for Free Elections and Democracy (CeSID) iz Srbije.
U okviru ove sesije, iskustva Bosne i Hercegovine predstavio je Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije „Pod lupom“, s posebnim osvrtom na promjene ostvarene u izbornom procesu, doprinos građanskog posmatranja i zagovaranja te dugogodišnje aktivnosti koje su prethodile uvođenju novih izbornih tehnologija.
Govoreći o rezultatima rada Koalicije, Kamenjaković je istakao da je 60 preporuka Koalicije „Pod lupom“ djelimično ili u potpunosti provedeno, a kao jedan od najznačajnijih primjera izdvojio je uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na svim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini.
„Uvođenje novih izbornih tehnologija pokazuje koliko je važno da organizacije civilnog društva budu uporne i istrajne u zagovaranju promjena. Od prvih preporuka za uvođenje skenera 2016. godine, preko peticije u više od 70 gradova i općina i 100.000 potpisa građana upućenih Parlamentarnoj skupštini BiH, više javnih kampanja i javnog pritiska do njihove primjene na svim biračkim mjestima, prošao je dug put. Opet, to je primjer da kontinuiran pritisak građana i civilnog društva može dovesti do konkretnih sistemskih promjena.“ – istakao je Kamenjaković.
U okviru panela „Od izvještaja o posmatranju do izbornih reformi“ razgovaralo se o načinima pretvaranja nalaza građanskog posmatranja u konkretne prijedloge za unapređenje izbornog zakonodavstva, zagovaranju kod donosilaca odluka i preprekama u usvajanju preporuka. Iskustva su predstavile Political Accountability Foundation iz Poljske, Coalition for Reforms, Integration, and Consolidated Institutions (KRIIK) iz Albanije i Transparency Serbia iz Srbije.
Tema uključivanja građana i javnosti u procese izbornih reformi obuhvatila je značaj javne podrške, partnerstava i aktivnog učešća građana u demokratskim procesima. O ovoj temi govorili su predstavnici Center for Research, Transparency and Accountability (CRTA) iz Srbije, Institute of Communication Studies (IKS) iz Sjeverne Makedonije, Instituta za političke studije Poljske akademije nauka, Federalne televizije i Udruženja BH novinari te Kosovo Democratic Institute.
Poseban panel bio je posvećen preporukama koje se odnose na nedovoljno zastupljene grupe, s fokusom na njihova prava i ravnopravno učešće u izbornim procesima. Učestvovale su organizacije Equality in Decision Making Network iz Albanije, Savez organizacija osoba s invaliditetom iz Bosne i Hercegovine, INKLUZIVA iz Sjeverne Makedonije i Women's Rights Center iz Crne Gore.
Na radionici se razgovaralo i o saradnji organizacija civilnog društva, međunarodnih posmatrača i organizacija koje pružaju podršku izbornim procesima. U fokusu su bili održivost građanskog posmatranja, osiguravanje stabilnog finansiranja, očuvanje nezavisnosti organizacija, zamor volontera i održavanje lokalnih mreža i kapaciteta za dugoročno praćenje izbora. U diskusiji su učestvovali predstavnici Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i ODIHR-a.
Jedna tematska sesija bila je posvećena praćenju preporuka koje se odnose na izborne kampanje, uključujući integritet informacija, online političke kampanje, transparentnost političkog oglašavanja, finansiranje kampanja i zloupotrebu javnih resursa. Svoja iskustva predstavile su organizacije Factoje.al iz Albanije, Metamorphosis iz Sjeverne Makedonije i Hibrid.info s Kosova, uz doprinos eksperata ODIHR-a.
Govoreći o preostalim izazovima u Bosni i Hercegovini, Kamenjaković je ukazao na to da tehnološko unapređenje izbora predstavlja važan korak, ali ne rješava sve probleme izbornog procesa.
Uprkos ostvarenom napretku, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s brojnim izbornim nepravilnostima, nedosljednom primjenom zakona i nedovoljnim sankcionisanjem odgovornih. Posebno je važno da nadležne institucije efikasnije postupaju po prijavama, osiguraju odgovornost za utvrđene nepravilnosti i dosljedno provode preporuke domaćih i međunarodnih posmatrača. Izborna reforma ne završava se uvođenjem novih tehnologija, već zahtijeva kontinuirano unapređenje svih dijelova izbornog procesa. – dodao je Kamenjaković.
Radionica je zaključena razmatranjem narednih koraka i mogućnosti za konkretnije planiranje zagovaračkih aktivnosti, jačanje partnerstava i praćenje provedbe izbornih preporuka. Događaj je organizovan u okviru ODIHR-ovog projekta „Unapređenje izborne reforme na Zapadnom Balkanu“ (2025–2028), koji finansira Evropska unija, uz dodatne doprinose Njemačke, Norveške i Grčke.
(Odgovorno)
