„Predloženi naziv ulice “Korzo konjičkih žena” predstavlja trajno javno priznanje ženama Konjica koje su kroz istoriju, društveni angažman, obrazovanje, kulturu, humanitarni rad i svakodnevni doprinos učestvovale u razvoju i očuvanju društvenih vrijednosti našeg grada“, navodi se u inicijativi.
Udruženje žena Nera iz Konjica, pokrenulo je inicijativu da šetalište od Luke do gradskog stadiona u ovom gradu, dobije naziv „Korzo konjičkih žena“, kao trajno priznanje ženama koje su svojim radom i znanjem doprinosile razvoju Konjica. Slične inicijative već godinama otvaraju pitanje koliko su žene, uprkos svom doprinosu zajednicama, zapravo vidljive u javnom prostoru gradova širom Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Udruženja, oko 150 ulica u Konjicu nijedna ne nosi ime po ženi. Upravo je ta činjenica bila jedan od povoda da Udruženje žena Nera pokrene inicijativu kojom predlaže jedan dio šetališta dobije naziv „Korzo konjičkih žena“.
Inicijativa je već zvanično upućena Gradu Konjicu, a iz Nere poručuju da njen cilj nije izdvojiti jednu ženu, već javnim prostorom odati priznanje generacijama Konjičanki koje su doprinosile razvoju grada.
„Predloženi naziv ulice “Korzo konjičkih žena” predstavlja trajno javno priznanje ženama Konjica koje su kroz istoriju, društveni angažman, obrazovanje, kulturu, humanitarni rad i svakodnevni doprinos učestvovale u razvoju i očuvanju društvenih vrijednosti našeg grada“, navodi se u inicijativi Udruženja žena NERA upućenoj Gradu Konjicu.
Ni riječ „korzo“ nije izabrana slučajno. U inicijativi se obrazlaže da ona simbolizuje „prostor susreta, zajedništva, dijaloga i društvenog života“, zbog čega bi takav naziv imao i dodatnu kulturnu i simboličku vrijednost. Ideja je da prostor dugoročno ne bude samo ulica sa novim nazivom, već prepoznatljiv dio grada koji povezuje njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost.
Tokom jula inicijativa je predstavljena i građanima Konjica. Na uličnoj akciji održanoj 24. jula na Trgu državnosti članice i volonterke Nere razgovarale su sa više od 200 građana, a prema podacima Udruženja, reakcije na prijedlog bile su izrazito pozitivne.
Nekoliko dana kasnije, 30. jula, o inicijativi se razgovaralo i na panel diskusiji „Vidljivost žena u javnom prostoru“, kojoj su prisustvovali predstavnici Gradske uprave, pet vijećnika iz različitih političkih stranaka, predstavnici organizacija civilnog društva i građani. Prema izvještaju Nere, svi prisutni vijećnici javno su iskazali podršku inicijativi i spremnost da je podrže u nastavku procedure.
„Iako inicijativa u početnoj fazi podrazumijeva isključivo imenovanje ulice, već sam naziv nosio bi snažnu poruku poštovanja, vidljivosti i priznanja ženama koje su svojim djelovanjem ostavile trag u lokalnoj zajednici“, poručuju iz Nere.
Konjic, međutim, nije izuzetak. Žene su i dalje rijetkost na tablama sa nazivima ulica.
O tome koliko su žene zastupljene u nazivima javnih prostora govori i Leksikon „100 žena – 100 ulica po ženama“, nastao u okviru istoimene kampanje inicijative „Mir sa ženskim licem“ iz 2021. godine.
Prema podacima prikupljenim od nadležnih institucija za potrebe Leksikona, u 12 analiziranih gradova i opština u Bosni i Hercegovini evidentirano je ukupno 4.076 ulica, od kojih je samo 115, odnosno 2,82 posto, nosilo imena po ženama ili nazive povezane sa ženskim aktivizmom i iskustvom.
Razlike među gradovima postoje, ali su procenti gotovo svuda niski. U vrijeme istraživanja, od 197 analiziranih ulica u Mostaru samo je jedna bila nazvana po ženi, u Zenici dvije od 150, u Bihaću 11 od 573, dok u Bosanskom Grahovu među 20 analiziranih ulica nije bilo nijedne nazvane po ženi.
Inicijative da se takva slika mijenja nastavljene su i posljednjih godina. Tako je Inicijativa građanki i građana Mostara početkom 2026. godine nadležnima dostavila prijedloge da nove gradske ulice dobiju imena značajnih žena iz istorije Mostara i Bosne i Hercegovine. Njihov zahtjev bio je i da se ženama ne dodjeljuju isključivo manje vidljive ulice, već centralne i prepoznatljive lokacije na kojima će njihova imena imati trajan značaj u javnom prostoru.
Slične rasprave i inicijative prisutne su i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali i regiona, otvarajući šire pitanje, čija imena gradovi čuvaju i kome kroz javni prostor odaju priznanje?
U Konjicu je odgovor koji predlaže Nera ne jedna žena, nego generacije njih. Ako inicijativa dobije potrebnu institucionalnu podršku, “Korzo konjičkih žena“ trebalo bi da postane trajno priznanje ženama koje su učestvovale u stvaranju društvenog, kulturnog i humanog identiteta grada, ali i javni prostor koji će njihov doprinos učiniti vidljivijim budućim generacijama.
Za početak.
(S.Ž., Odgovorno)
