„Ova oblast je pogodno tlo za korupciju, pa ćemo među predstojećim aktivnostima, podnijeti i Inicijativu za ukidanje spornog Pravilnika u RS ili da se suspenduje primjena člana 11, kojim je predviđeno Zaključivanje ugovora o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciju i vađenju materijala iz vodotoka sa pravnim subjektima bez raspisivanja javnog tendera. Naša saznanja su da je stvorena široka lepeza favorizovanja određenih preduzeća i njihovih vlasnika naklonjenih vlastima, da je zanemareno čišćenje korita vodotoka od ostalog nekomercijalnog materijala i da je na njihovoj meti samo šljunak za komercijalnu upotrebu i bogaćenje pojedinaca i njihovih mentora u vlastima” – informacije su od NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“.
Naknada za izvađeni šljunak, istog kvaliteta, iz iste rijeke, je višestruko veća u Federaciji BiH u odnosu na Republiku Srpsku. Čime se vlasti u ovom entitetu svjesno odriču te vrste prihoda u budžetu. Ne samo entiteskom, već manje sredstava dobijaju i lokalni budžeti, budući da je raspodjelom, jedinicama lokalne uprave na čijoj teritoriji se vrši vađenje riječnog materijala, predviđeno 30 procenata od ukupnih uplata.
Do ovog zaključka došli su aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“, koji su prethodno pribavili zvanične podatke od nadležnih u FBiH i RS. Prema njima, u RS, u skladu sa Odlukom o stopama posebnih vodnih naknada, naknadu za vađenje materijala iz vodotoka plaćaju pravna i fizička lica koja koriste pijesak ili šljunak po osnovici od 1,5 KM po metru kubnom izvađenog materijala. U FBiH, a posmatran je period od 01.01.2025. do 30.06.2026., ugovoreni iznos posebne vodne naknade iznosti je do 10,50 KM po kubnom metru izvađenog šljunka.
“I u FBiH je Odlukom o visini posebnih vodnih naknada minimani iznos 1,5 KM, ali ta tarifa nije važila niti u jednom slučaju, već su nuđeni i ugovarani veći iznosti naknada. Sa druge strane, čak u deset slučajeva je šljunkarima u RS omogućeno da plaćaju naknadu i mizernih 0,2 KM po kubnom metru, primjenom spornog člana 11 Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenje materijala iz vodotoka iz februara 2022. godine. Prema njemu, predviđeno je Zaključivanje ugovora o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciju i vađenju materijala iz vodotoka sa pravnim subjektima, koji se navodno angažuju na realizaciji infrastrukturnih projekata od opšteg interesa ili u slučajevima potrebe obezbjeđenja većih proticajnih profila riječnog korita na određenom području, te u još nekim određenim slučajevima koje propisuje Pravilnik“ – iznose podatke aktivisti NGG, koji se zalažu za uređena korita rijeka i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka.
Njihove su računice da su time entiteski i budžeti lokalnih zajednica u RS kroz čija područja prolaze rijeke izgubili samo u ovoj i prošloj godini više desetina miliona maraka. Kažu da će sa preciznom računicom izaći u javnost nakon sačinjene detaljne analize angažovanih eksperata. Za koju su obezbijedili odgovore nadležnih za upravljanje vodotokom, nadležnih finansijskih institucija entiteta i lokalnih zajednica.
„Ova oblast je pogodno tlo za korupciju, pa ćemo među predstojećim aktivnostima, podnijeti i Inicijativu za ukidanje spornog Pravilnika u RS ili da se suspenduje primjena člana 11, kojim je predviđeno Zaključivanje ugovora o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciju i vađenju materijala iz vodotoka sa pravnim subjektima bez raspisivanja javnog tendera. Naša saznanja su da je stvorena široka lepeza favorizovanja određenih preduzeća i njihovih vlasnika naklonjenih vlastima, da je zanemareno čišćenje korita vodotoka od ostalog nekomercijalnog materijala i da je na njihovoj meti samo šljunak za komercijalnu upotrebu i bogaćenje pojedinaca i njihovih mentora u vlastima” – informacije su od NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“.
(Lj.Đ., Odgovorno)
