Više od dvije godine od kako su Evropski parlament i Vijeće donijeli Direktivu o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka tzv. strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (SLAPP tužbe), svoju obavezu u tom kontekstu odlučio je izvršiti i Sabor Republike Hrvatske, u kome je u srijedu, 10.06.2026., predstavljen konačni prijedlog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje. Portal Novosti je pred ovo saborsko predstavljanje zakona razgovarao sa SDSS-ovim zastupnikom Miloradom Pupovcem, čije stavove možete pročitati u tekstu koji prenosimo u nastavku. Problem SLAPP tužbi sve je prisutniji i u Bosni i Hercegovini, u kojoj se civilno društvo i medije nastoji zastrašiti i navesti na autocenzuru i povlačenje. Problem je tim izraženiji zbog stepena korupcije u političkim krugovima i nefunkcionisanja pravne države i vladavine prava. BiH je po broju SLAPP tužbi u 2025. godini bila na 10 mjestu u Evropi. Zbog toga postoji hitna društvena potreba da se donesu anti-SLAPP propisi. Pošto je čekanje na političare u BiH zaludno, aktivnosti u ovom kontekstu započeli su civilno društvo i mediji, u nadi da će i političari, suočeni sa gotovim poslom, na kraju morati reagovati. U Republici Srpskoj, Centar za životnu sredinu je, nedavno, podnio inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode Republike Srpske, uputivši kreirani nacrt Zakona, koji se oslanja na sličnu inicijativu u Federaciji, Narodnoj skupštini Republike Srpske. “Zakon bi služio kao pravni alat za prevenciju zloupotrebe pravosuđa, ali i ovlaštenja javnih organa ili nosilaca javnih funkcija koja se koriste suprotno ustavnim standardima”, naveli su iz Centra. (Odgovorno)
Konačni prijedlog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje predmet je rasprave saborske sjednice u srijedu. Riječ je o EU direktivi koja donosi zaštitu od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka – strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (SLAPP).
Zakonom se, kako je navedeno, žele ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa: novinarima, izdavačima, medijskim organizacijama, zviždača, borcima za ljudska prava, organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice.
Milorad Pupovac, SDSS-ov saborski zastupnik, ocijenio je da su SLAPP tužbe manifestacije moći onih koji imaju novac i utjecaj i koji žele mijenjati, ušutkivati i ograničavati javnu sferu kao prostor demokratskog djelovanja i demokratskog društva.
– Novinarka koja istražuje protuzakonite radnje poput korupcije, aktivist koji se suprostavlja štetnom projektu, branitelji ljudskih prava koji dokumentiraju nepravde prema marginalnim skupinama, okolišni aktivisti koji upozoravaju na opasnost po zajednicu koja prijeti od neodgovornog i neosjetljivoga planiranja ili pak provođenja aktivnosti kojima se može zagaditi ili uništiti naša okolišna sredina, sindikalisti koji brane radnička prava – svi oni obavljaju posao koji demokratsko društvo ne bi smjelo kažnjavati. A ipak jeste. Kažnjivo je, ne presudom suda nego samim pokretanjem postupaka koje nazivamo SLAPP tužbe – kazao je Pupovac.
Naglasio je da su osobe koje su uključene u javno djelovanje u strukturno podređenom položaju. Prema dostupnim istraživanjima, više od 60 posto novinara u Hrvatskoj radi na ugovorima o djelu ili autorskim ugovorima. Bez godišnjih odmora, bez otkaznog roka, bez sindikalne zaštite, bez socijalne sigurnosti, podsjetio je saborski zastupnik.
A novinar ili novinarka koji ne zna hoće li mu poslodavac produžiti ugovor ili neće, sasvim sigurno neće biti u mogućnosti da svojim istraživanjima dovede u pitanje projekt nekog moćnika. Bez obzira kojoj političkoj i svjetonazorskoj grupaciji pripadali, to je cenzura koja ne treba dekret, ona nastaje sama po sebi iz straha za vlastitu prekarnu egzistenciju. Upravo u tom kontekstu SLAPP tužba ima razoran učinak i to ne vrijedi samo za novinare – naveo je Pupovac.
Uz novinare, strukturnu ranjivost dijele i aktivisti nevladine organizacije koji rade na projektu s financiranim godišnjim grantom, branitelji ljudskih prava koji dokumentiraju nepravde prema manjinskim zajednicama te okolišni aktivisti koji se suprostavljaju korporaciji čiji je projekt vrijedan stotine milijuna eura.
– Suočeni s drugotrajnim sudskim postupkom i visokim odvjetničkim troškovima u pravilu nemaju drugog izbora nego odustati. I zato je u odnosu na neka ranija razdoblja utjecaj civilnog društva u našoj zemlji danas mnogo slabiji – ocijenio je Pupovac.
Istaknuo je da kaznene prijave za uvredu i klevetu pokrenute privatnom tužbom ostaju izvan dosega ovog zakona. Kazneni postupci izričito su isključeni iz područja direktive EU i primjene ove direktive i ovog zakona, jer kazneno pravo nosi drugačiju logiku i drugačije instrumente zaštite, kazao je. U praksi, dodao je Pupovac, kaznena prijava nosi stigmu, troškove obrane, dugotrajnost i psihički pritisak koji se ne smije zanemariti.
– Demokracija se ne mjeri samo slobodnim izborima. Mjeri se time je li novinar koji istražuje korupciju u mogućnosti objaviti svoju priču bez straha da će ga to koštati više nego što zaradi u godini dana. Mjeri se time hoće li ljudi, koji su svoj život posvetili braneći ljudska prava drugih ili općenito vrijednosti ljudskih prava u našem društvu, to moći raditi bez straha od iscrpljivanja pred moćnicima koji ih žele prisiliti na kapitulaciju – zaključio je Milorad Pupovac.
(A.Kožul, Portal Novosti / Odgovorno)
