Građanski aktivisti kažu da je Vesela postala sredina u kojoj su problemi nametnuti te da se na slučaju kamenoloma u njihovom mjestu pokazuje očito bezakonje.
Na lokaciji Garačići, u naselju Vesela, u općini Bugojno, bio je aktivan kamenolom, od 70-ih godina prošlog vijeka pa sve do iza rata, kada nekadašnjoj građevinskoj firmi “Gorica”, koja odlazi u stečaj, ističe koncesija.
Građanski aktivisti kažu da je Vesela postala sredina u kojoj su problemi nametnuti te da se na ovom slučaju kamenoloma pokazuje očito bezakonje. Eksploatacija nelegalnog kamenoloma je podigla na noge ovdašnje ljude kao nikada do sada jer im, u posljednjih godinu dana, uzrokuje ogromne brige.
Mještani MZ Vesela su se, prethodnih godinu dana, obraćali svim nadležnim sa sumnjom da je firma “Kvatro” d.o.o. Bugojno otvorila novi kamenolom u ovoj mjesnoj zajednici, bez njihovog znanja, saglasnosti i bez obaveznih dozvola. Primjetili su, naime, da se vrši eksploatacija pijeska, čak i da se koristi eksploziv, te da se svakodnevno odvozi, po njihovoj procjeni, po deset kamiona pijeska. Inače, eksploatacija pijeska je ranije zaustavljena zbog potencijalnog ugrožavanja velike količine podzemnih voda na ovom području. Mještani navode da se materijal sa kamenoloma odvozi na nekoliko lokacija u Bugojnu, odnosno na lagere i pješčaru.
“Uključili smo se u dešavanja jer ne želimo da imamo kamenolom u blizini svojih kuća, znajući koje su posljedice, od pucanja kuća i asfalta, puno prašine i kamiona, planina Stožer je puna voda, prema navodima komšija na širem lokalitetu, koji pripada općini Bugojno, postoji 360 vrela, te smo svjesni opasnosti i ne želimo da nam se dogodi slučaj kao u Jablanici. Ukoliko dođe do poplave, neće samo biti ugrožena Vesela, nego će cijelo Bugojno biti poplavljeno”, navode mještani MZ Vesela okupljeni oko neformalne grupe građana Vesela.
Eksploatacija pijeska u blizini kuća i prisustvo podzemnih voda povećavali su rizike, a mještani su ukazivali da bi kamenolom trebao biti smješten na legalnim parcelama uz postojeći kamenolom Majdan. Formirana je neformalna grupa građana u borbi protiv ponovnog otvaranja kamenoloma. Mještani javno izražavaju nezadovoljstvo, što i u Bugojnu, kao u cijeloj BiH, ima svoju cijenu u vidu prijetnji, prijava, fizičkih napada, i drugih raznih vidova pritisaka, iako se borba mještana vodi u cilju opšte dobrobiti.
Na prijave građana nadležni nisu reagovali. Na zahtjev za hitan inspekcijski nadzor od 28.07.2025. upućen od strane Aarhus centra koji je podrška mještanima u vezi nezakonitosti investitora, iz rudarsko-geološke inspekcije Ministarstva privrede Srednjo-bosanskog kantona se navodi da su izlazili na teren nekoliko puta, tačnije 22.05., 11.07. i 15.09., te da nisu utvrdili izvođenje radova, da nije zatečena nikakva mehanizacija na licu mjesta, niti je bilo tragova o navodnom miniranju. Mještani su se obratili i Federalnoj upravi za inspekcijski nadzor, koji su svoju nadležnost isključili, te su djelovanje preusmjerili na nadležnu kantonalnu inspekciju.
Predsjednik MZ Vesela samo dva dana prije planiranog događaja postavio je obavještenje o javnoj raspravi za dodjelu koncesije za kamenolom. Obavijest je postavljena 13.10.2025. oko 15:00 h, da bi ista bila uklonjena isti dan oko 22:00 h. Dana 15.10.2025. godine ipak je održana prva javna rasprava na kojoj su mještani jasno izglasali protivljenje otvaranju kamenoloma. Tokom same rasprave uočene su brojne nepravilnosti o načinu vođenja postupka i prezentacije projekta. Bitno je napomenuti da su na javnoj raspravi željeli učestvovati i predstavnici Aarhus centra BiH, koji su spriječeni da prisustvuju istoj od strane izbacivača firme „Kvatro“ d.o.o., uz obrazloženje da nisu imali pozivnicu za javnu raspravu.
“Predsjednik mjesne zajednice je navodno ispred građana, međutim on je ovdje za investitore, nije uopšte uz nas. Prema našem mišljenju on zastupa interese investitora i svoje lične šićare. Svakako ćemo u narednom periodu tražiti provođenje izbora u mjesnim zajednicama u Općini Bugojno, jer od 2017. godine nisu provedeni izbori, a čovjek je navodni predsjednik”, ogorčeni su mještani Vesele.
Mještani su 06.11. prisustvovali javnoj raspravi u Općini Bugojno, kada je oko 300 prisutnih izrazilo protivljenje nastavku rada nelegalnog kamenoloma. Nakon skupa mještana, održana je i sjednica OV Bugojno 12.11., te je 25 vijećnika jednoglasno podržalo mještane i reklo ne kamenolomu, što su mještani i pozdravili.
I pored toga, u februaru ove godine investitor se oglušuje o apele mještana, zapisnike policije i inspekcije, kao i akte OV Bugojno, te nastavlja radove, po receptu iz prethodne godine. Mještani prijavljuju nelegalne aktivnosti, no nadležni, kao i u mnogim primjerima u BiH, ponovo se oglušuju na apele svojih građana, te se, umjesto bavljenjem uzrokom, obično nakon tragedije, bave posljedicama.
Tako se 19.03. dogodio napad na dvojicu aktivista od strane investitora i uposlenika profesionalne vatrogasne jedinice u Općini Bugojno. Mještani su organizovali proteste ispred zgrade MUP-a Bugojno i Upravne zgrade Šumarije, gdje je smještena nadležna inspekcija, kako bi skrenuli pažnju nadležnim službama na ozbiljnost situacije. Četiri dana poslije, 23.3. inspekcija izlazi na teren i zabranjuje izvođenje radova, te je kamenolom privremeno zapečaćen.
“Napad na aktivistu koji se protivi nelegalnom kamenolomu ne može se posmatrati samo kao napad na jednog čovjeka, već i kao ozbiljno upozorenje svima koji se usude stati u odbranu javnog interesa. Upravo zato je važno da lokalna zajednica zna da nije sama. Aarhus centar u BiH stoji uz građane koji traže odgovornost institucija, zakonitost u postupanju i zaštitu ljudi koji brane svoje mjesto, prirodu i pravo na siguran život. Borba građana Vesele nije samo lokalno pitanje. To je pitanje vladavine prava, sigurnosti aktivista i prava svake zajednice da se suprotstavi nezakonitim i štetnim praksama”, izjava je iz Aarhus centra.
Prostorni plan Općine Bugojno je usvojen 1984. godine sa periodom važenja do usvajanja novog prostornog plana. Na karti mineralnih sirovina Srednjobosanskog kantona urađenoj od strane Federalnog zavoda za geologiju iz decembra 2023. godine kamenolom “Garačići” je označen kao ležište dolomita kao krečnjaka sa nepotpunom ili bez dokumentacije, te kao lokacija na kojoj je prekinuta eksploatacija.
Općina Bugojno je počela sa aktivnostima za izradu i usvajanje Prostornog plana. Donešena je Odluka OV Bugojno o usvajanju nacrta prostornog plana općine Bugojno za period 2019 – 2039. broj: 02-23-03195-22 od 24.6.2025. godine. Javna rasprava o Prostornom planu Općine Bugojno za period 2019. – 2039., koja predstavlja jedan od koraka ka usvajanju konačnog prostorno planskog dokumenta kao jednog od najznačajnijih dokumenata za svaku lokalnu zajednicu, održana je 10. oktobra prošle godine. Procedura za izradu općinskog Prostornog plana pokrenuta je još 2007. godine, za period 2007. – 2027. godina. Redefinisanje pomenutog Prostornog plana je uslijedilo 2019. godine i obuhvatio je period 2019. – 2029. godina, da bi OV u junu prošle godine na prijedlog načelnika Općine usvojilo Nacrt Prostornog plana za period 2019.- 2039. godina. Aktivisti su stava da je potrebno da se kamenolom izbriše iz strateških općinskih i kantonalnih dokumenata, te će jedino na taj način biti sigurni da će se zaustaviti eksploatacija sa kamenoloma.
“Mi tražimo da se kamenolom trajno zatvori, da se postavi rampa i kamere, te da se lokacija sanira. Znamo da je investitor pokupovao neke susjedne parcele, što nam otvara sumnju da on nema namjeru odustati od radova na ovom lokalitetu. Osim izričitog protivljenja građana i OV Bugojno, mi ćemo u narednom periodu tražiti od Općine Bugojno, kao i od Kantonalnog zavoda za prostorno planiranje da se ovaj kamenolom izbriše i izbaci iz Prostornog plana Općine Bugojno. Tražićemo da se navedeno područje proglasi šumama visoke zaštitne vrijednosti”, navode aktivisti ispred NGG iz Vesele.
(J.M., Odgovorno)
