U Republici Srpskoj, Centar za životnu sredinu je podnio inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode Republike Srpske, uputivši kreirani nacrt Zakona, koji se oslanja na sličnu inicijativu u Federaciji, Narodnoj skupštini Republike Srpske. “Zakon bi služio kao pravni alat za prevenciju zloupotrebe pravosuđa, ali i ovlaštenja javnih organa ili nosilaca javnih funkcija koja se koriste suprotno ustavnim standardima”, naveli su iz Centra.
Anti-SLAPP zakoni pravni su instrumenti osmišljeni kako bi zaštitili novinare, aktiviste i borce za ljudska prava od zlonamjernih sudskih postupaka. Svrha im je spriječiti moćne pojedince i korporacije da zloupotrebom pravnog sistema, sudove koriste za zastrašivanje, pravno uznemiravanje i finansijsko iscrpljivanje, u cilju ušutkavanja kritičara koji govore u javnom interesu, odnoso izbjegavanja javnog nadzora.
Po ocjeni Evropskog parlamenta radi se o prijetnji vladavini prava i ozbiljnom ugrožavaju temeljna prava na slobodu izražavanja, informisanja i udruživanja.
Problem je eskalirao do te mjere da je EU morala reagovati, donoseći tzv. Daphnein zakon, odnosno EU direktivu protiv SLAPP-a.
Prema podacima Koalicije protiv SLAPP-ova u Evropi (CASE), od 2010. broj SLAPP tužbi veći je od hiljadu i zabilježene su u 41 europskoj zemlji. Gotovo polovicu tužbi pokrenule su tvrtke i poduzetnici, a više od trećine političari. Najveći broj tužbi vezan je za korupciju i problemi zaštite životne sredine.
Problem SLAPP tužbi sve je prisutniji i u Bosni i Hercegovini, u kojoj se civilno društvo i medije nastoji zastrašiti i navesti na autocenzuru i povlačenje. Problem je tim izraženiji zbog stepena korupcije u političkim krugovima i nefunkcionisanja pravne države i vladavine prava.
BiH je po broju SLAPP tužbi u 2025. godini bila na 10 mjestu u Evropi. Zbog toga postoji hitna društvena potreba da se donesu anti-SLAPP propisi.
Iako se radi o obavezi koju, u okviru prihvatanja pravne stečevine EU, BiH ima u predpristupnom procesu, zbog političkih blokada u državnom parlamentu i otpora koji postoji u donošenju anti-SLAPP zakona, civilno društvo i mediji su se trenutno koncentrisali na donošenje anti-SLAPP mjera na entitetskom nivou.
U Federaciji BiH, na inicijativu portala Valter i Udruženja za promociju medijskih sloboda, kritičko i istraživačko novinarstvo SKIN, formirana je radno-konsultativna grupa, sastavljena od medijskih radnika, predstavnika civilnog sektora, advokature i akademske zajednice, koja je, u aprilu ove godine, utvrdila ključne anti-SLAPP amandmane na Zakon o zaštiti od klevete, s ciljem njihovog upućivanja Parlamentu Federacije BiH, kako bi se dodatno zaštitili novinari i osnažile medijske slobode u Bosni i Hercegovini. Amandmani se odnose na definisanje i prepoznavanje SLAPP postupka, uspostavljanje hitnog mehanizma ranog odbijanja SLAPP tužbe, te naknade štete žrtvi SLAPP postupka.
U Republici Srpskoj, Centar za životnu sredinu je podnio inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode Republike Srpske, uputivši kreirani nacrt Zakona, koji se oslanja na sličnu inicijativu u Federaciji, Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Iz Centra su saopštili da bi se, usvajanjem ovog zakona, građanima koji su, između ostalog, tuženi za navodnu klevetu, omogućilo da od suda traže zaštitu slobode izražavanja u demokratskom društvu. Podnošenjem prijedloga za tzv. rano odbacivanje vidno neosnovane tužbe, kao vida zloupotrebe pravosuđa, nadležni sud bi odlučivao o njenom odbacivanju. Po prijedlogu, sud bi takav zahtjev razmatrao prioritetno i kao posebno pravno pitanje, cijeneći pri tome kontekst svakog pojedinačnog slučaja.
Pored posebne zaštite od tužbi, zakon takođe predviđa ovaj mehanizam i izvan parničnog postupka, tj. za druge slučajeve suzbijanja osnovnih sloboda građana, navode iz Centra:
“Prijedlog za odbacivanje zloupotrebe pravnog sredstva bi se mogao podnijeti i kod pokretanja prekršajnog, krivičnog, disciplinskog i drugog upravnog postupka, a kojima je cilj pravno opterećivanje i autocenzura građana. Zaštita bi se mogla tražiti i od akta ili radnje organa vlasti, koja nije proprocionalna i prekomjerna je u demokratskom društvu, a koja bi mogla biti usmjerena i na povezana lica.”
Preporuke za donošenje tzv. anti-SLAPP zakona sadržane su i u Izvještaju Specijalne izvjestiteljice UN-a za stanje branitelja ljudskih prava, Marry Lawlor, koja je nakon službene posjete BiH, izvještaj prezentovala na sastanku Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC), u februaru 2026. godine u Ženevi.
Konstatujmo još jednom da su civilno društvo i mediji, zbog neodgovornosti političara i njihovog neadekvatnog odnosa prema ovim stubovima demokratskog društva (koje, uostalom, zbog svoje kriminogenosti, često tretiraju kao neprijatelje, koje treba na svaki način ušutkati), ponovo prinuđeni da se bave poslom političara.
(T.H., Odgovorno)
