Prema organizaciji Glas žene, odsustvo žena ili njihova tek simbolična zastupljenost na listama ukazuje na postojanje dubljih strukturnih prepreka, od društvenih normi i stereotipa, do nedostatka sistemske podrške i motivacijskih mehanizama za aktivnije uključivanje žena u javni i politički život.
Organizacija „Glas žene“ Bihać, koja, između ostalog, zagovara veće učešća žena u političkom i društvenom životu, s posebnim fokusom na lokalni nivo jer, kako kažu, upravo tu promjene počinju, ali i najčešće izostaju, upozorila je na zabrinjavajuću diskriminaciju žena na kandidatskim listama za izbore članova savjeta mjesnih zajednica Grada Bihaća, najavljene za predstojeći vikend, odnosno 25. i 26. april.
Da podsjetimo, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, pod diskriminacijom podrazumijeva situaciju u kojoj je jedan od spolova zastupljen u procentu manjem od 40% u državnim tijelima na svim nivoima organizacije vlasti i tijelima lokalne samouprave. Slično tome, Izborni zakon BiH propisuje da kandidatske liste političkih stranaka moraju sadržavati najmanje 40% žena.
Prema podacima koje su objavili Grad Bihać i Komisija za provođenje izbora u mjesnim zajednicama, kandidatske liste samo 4 od 35 mjesnih zajednica imaju procenat žena 40% i više.
Pritom na kandidatskim listama čak 12 mjesnih zajednica (trećina ukupnog broja!) nema nijedne žene (na kandidatskoj listi za izbor članova savjeta MZ izačić od 14(!) kandidatskih mjesta nijedno ne pripada ženi). Na listama 7 mjesnih zajednica samo je po jedna žena (U MZ Brekovica, npr. jedna od 13). Na listama dodatnih 7 mjesnih zajednica su po dvije žene. Na listama 4 mjesne zajednice su po tri žene. A samo u 4 mjesne zajednice je, na njihovim kandidatskim listama, više od tri žene.
Ukupno, na svih 35 kandidatskih listi, za sve mjesne zajednice Grada Bihaća, 342 su kandidata, a samo 62 su žene. 18%.
Prema organizaciji Glas žene, odsustvo žena ili njihova tek simbolična zastupljenost na listama ukazuje na postojanje dubljih strukturnih prepreka, od društvenih normi i stereotipa, do nedostatka sistemske podrške i motivacijskih mehanizama za aktivnije uključivanje žena u javni i politički život. I radi se o nastavku dugogodišnjeg trenda.
Iz ove organizacije podsjećaju da su u periodu 2020–2024, od 35 predsjednika mjesnih zajednica na području Bihaća samo dvije bile žene (5,7%), dok je u savjetima mjesnih zajednica od ukupno 204 člana svega 19 žena (9,31%).
“Ovi pokazatelji jasno potvrđuju da žene nisu bile prisutne na mjestima odlučivanja u mjeri koja odražava njihovo stvarno učešće u društvu.”, zaključuju iz Glasa. Posebno naglašavajući da je problem tim veći jer mjesne zajednice predstavljaju građanima najbliži nivo vlasti, prostor gdje se rješavaju svakodnevni problemi i donose odluke koje direktno utiču na kvalitet života.
Razočarenje je tim veće jer je Grad Bihać, kroz svoj Gender akcioni plan, predvidio mjeru povećanja učešća žena u organima mjesnih zajednica, s jasno definisanim ciljem za januar 2026. godine. No, od toga, očito, nema ništa.
Aktuelne kandidatske liste, naime, potvrđuju da ove mjere ili nisu implementirane, ili nisu dale očekivane rezultate.
Šta god da je razlog, ovo je stanje neprihvatljivo. I suočićemo se ponovo sa nedovoljnim brojem žena u savjetima i na pozicijama odlučivanja i u narednom mandatu.
No približavaju se Opšti izbori, pa je poziv Glasa žene da je “neophodno aktivnije raditi na uključivanju žena ne samo kao kandidatkinja, već kao liderki, nositeljica promjena i ravnopravnih učesnica u donošenju odluka”, aktuelan i važan.
“Istovremeno, ovo je i poziv ženama da prepoznaju vlastitu ulogu i značaj u lokalnim zajednicama i da se aktivnije uključe u procese koji oblikuju svakodnevni život svih građana.”, navode iz ove organizacije.
(N.N., Odgovorno)
