“Ne vjerujemo, kako lokalnim, tako ni vlastima na višim razinama kada je ova problematika i situacija u Varešu u pitanju, jer za njih, čim nema akutnog trovanja, izgleda da je sve u redu” – reakcija je eko aktivista koji djeluju na području Vareša i u dolini rijeke Krivaje.
Prema zaključcima sa radnog sastanak Akcione grupe, formirane radi praćenja rezultata testiranja koncentracije olova u krvi stanovništva i razmatranja daljih aktivnosti u zaštiti zdravlja građana, koji je u širem krugu nadležnih i zainteresovanih za ovaj problem održan u Varešu 05.03.2026. godine, javnost može da odahne – nema akutnog trovanja građana u ovoj lokalnoj zajednici.
No, zagađenja u Varešu, hronična trovanja i utvrđene povišene vrijednosti olova u krvi testiranih građana u blizini zone eksploatacije Rudnika olova cinka i barita u ovom gradu, ostaju i dalje briga građana, koji će zbog izraženog nepovjerenja u lokalne, kao i vlasti ZDK i Federacije na analize i testiranja, po svemu sudeći, morati ići izvan BiH.
Zaključke sa sastanka danas, 10.03.2026., su putem zvanične obavijesti predstavile vlasti Općine Vareš, koje su predsjedavale tim skupom, na kojem su, osim njihovih, bili i predstavnici Doma zdravlja Vareš, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Kantonalne bolnice Zenica, Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH, Federalnog zavoda za agropedologiju, kompanije DP Metali Vareš, predsjedavajući OV Vareš kao i predstavnici mjesnih zajednica Daštansko i Pržići.
U obavijesti se navodi da je cilj sastanka bio razmjena informacija o do sada provedenim aktivnostima, predstavljanje rezultata dosadašnjih analiza, te definisanje narednih koraka u okviru akcionog plana zaštite zdravlja stanovništva.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica predstavio je epidemiološku obradu 238 laboratorijskih nalaza koncentracije olova u krvi stanovnika različitih dobnih skupina. Na osnovu podataka Doma zdravlja Vareš, kod ispitanika nisu evidentirani znakovi akutnog trovanja olovom.
Rezultati laboratorijskih nalaza ukazuju na niskointenzivnu i dugotrajnu izloženost različitim mogućim faktorima iz okoline, što zahtjeva dalje praćenje i dodatne analize, ali ne ukazuje na akutni zdravstveni rizik. Procjena rezultata vršena je u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima ne postoji potpuno sigurna vrijednost olova u krvi, već se referentne vrijednosti koriste za procjenu javnozdravstvenog rizika i epidemiološko praćenje.
Prisutni na sastanku su upoznati da su, paralelno sa analizom krvi, provedena i brojna ispitivanja okolišnih i prehrambenih uzoraka, te da je u tom okviru analizirano 17 uzoraka vode za piće sa lokalnih vodovoda i izvorišta, 18 uzoraka sirovog mlijeka, 33 uzorka voća i povrća iz domaće proizvodnje, po dva uzorka meda, soka od aronije i džema od šipka.
“Rezultati analiza pokazali su da voda za piće i mlijeko u trenutku uzorkovanja nisu predstavljali izvor kontaminacije olovom. Većina analiziranih uzoraka voća i povrća bila je zdravstveno ispravna, uz pojedinačno odstupanje kod jedne kulture koja raste u direktnom kontaktu sa tlom. Analize meda, soka od aronije i džema od šipka također su pokazale da su uzorci zdravstveno ispravni. Nalazi mjerenja ambijentalnog zraka i površinskih voda u periodu provedenih kontrola također su bili uredni. U epidemiološkoj analizi uočene su određene razlike u raspodjeli laboratorijskih rezultata među pojedinim lokalitetima, što predstavlja osnov za dalja stručna istraživanja različitih okolišnih i drugih faktora koji mogu uticati na izloženost. Naglašeno je da takvi statistički nalazi ne predstavljaju dokaz konkretnog izvora izloženosti, nego služe kao smjernica za dodatne analize tla, prašine i drugih faktora iz okoline” – gotovo idilično zvuči izvještaj prezentovan učesnicima sastanka.
Nadalje, navedeno je da su pokrenute i dodatne analize tla na više lokaliteta, koje provodi Federalni zavod za agropedologiju, a rezultati se očekuju nakon završetka laboratorijskih obrada.
Među utvrđenim zaključcima, su, između ostalih, da kod ispitanika nisu utvrđeni slučajevi akutnog trovanja olovom, da dosadašnje analize pokazuju da voda za piće, mlijeko i većina analizirane hrane nisu izvor kontaminacije, da su nalazi mjerenja zraka i površinskih voda bili uredni u periodu provedenih mjerenja, re da je potrebno nastaviti dodatna istraživanja tla, prašine i drugih okolišnih faktora i da se nastavlja se zdravstveno praćenje stanovništva i saradnja svih nadležnih institucija.
“Deklarativno je i, ne sumnjamo, za potrebe umirenja stanovništva, u zaključcima naglašena potreba za nastavkom mjera koje doprinose smanjenju izloženosti prašini iz okoliša, kao i za kontinuiranim informisanjem i edukacijom stanovništva. Trebalo bi da utješno djeluje i Zaključak da će sve uključene institucije nastaviti međusobnu saradnju i koordinaciju aktivnosti kroz rad Akcione grupe i da je planiran nastavak monitoringa tla, zraka, vode i hrane, kao i daljnje epidemiološko praćenje zdravstvenog stanja stanovništva. Međutim, razočarani smo, kako tokom ovog skupa, tako i zaključcima, jer se njima ništa konkretno ne rješava, a mi po reakcijama zabrinutih stanovnika Vareša znamo da je ovo samo u svrhu umirivanja stanovništva, te da i neuki znaju šta znači hronično trovanje i kako je navedeno “niskointenzivna i dugotrajna izloženost različitim mogućim faktorima iz okoline”. Ne vjerujemo, kako lokalnim, tako ni vlastima na višim razinama kada je ova problematika i situacija u Varešu u pitanju, jer za njih, čim nema akutnog trovanja, izgleda da je sve u redu” – reakcija je eko aktivista koji djeluju na području Vareša i u dolini rijeke Krivaje.
(Lj.Đ., Odgovorno)
