Svijet je, od nekog doba, postao još luđi nego inače. Neka vrsta apsurdne noćne more iz koje se ne uspijevamo probuditi. Većina još uvijek u šoku i nevjerici nijemo posmatra šta se dešava, a neki se nadaju da je način da se sve ovo ne pretvori u još veći užas – građanski aktivizam i protest. Grenlandske grupe za ljudska prava, u saradnji sa danskom nevladinom organizacijom ActionAid organizovale su tako juče, 17.01., masovne proteste protiv prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa okupacijom Grenlanda i definitivnim sahranjivanjem međunarodnog pravnog poretka ustanovljenog nakon 2. svjetskog rata. (Odgovorno)
Hiljade ljudi na Grenlandu i u Danskoj protestovalo je protiv planova američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland – autonomnu dansku teritoriju.
Demonstracije su održane u danskim gradovima, uključujući glavni grad Kopenhagen, kao i u glavnom gradu Grenlanda, Nuuku.
Skupovi se poklapaju s posjetom delegacije američkog Kongresa Kopenhagenu. Njen vođa, demokratski senator Chris Coons, opisao je Trumpovu retoriku kao “nekonstruktivnu”.
Gospodin Trump nije isključio mogućnost silom zauzimanja Grenlanda, za koji insistira da je ključan za američku nacionalnu sigurnost, a sada je najavio da će uvesti carine evropskim zemljama koje se protive njegovom planu.
Roba iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske bit će podložna američkoj tarifi od 10% od 1. februara, napisao je u subotu na svojoj platformi Truth Social.
Optužujući ove zemlje da igraju “vrlo opasnu igru”, rekao je da će tarife biti povećane na 25% 1. juna “dok se ne postigne dogovor o potpunoj i potpunoj kupovini Grenlanda”.
Grenland je rijetko naseljen, ali bogat resursima, a njegov položaj između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga povoljnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada i za praćenje plovila u regiji.
Trump je ranije rekao da će Washington dobiti teritoriju “lakšim ili težim putem” – što je očigledna aluzija na kupovinu ostrva ili njegovo zauzimanje silom.
U Kopenhagenu su u subotu podignuti transparenti na kojima je pisalo: “Ruke dalje od Grenlanda” i “Grenland za Grenlanđane”.
“Veoma je važno da ostanemo zajedno i pokažemo da Grenland nije na prodaju i da ne bismo željeli biti Amerikanci niti da nas SAD anektiraju”, rekao je grenlandski političar Erik Jensen za novinsku agenciju Reuters.
Subotnje proteste organizuju grenlandske i danske nevladine organizacije. “Zahtijevamo poštovanje danskog kraljevstva i prava Grenlanda na samoopredjeljenje”, rekla je Camilla Siezing, čelnica Inuita, krovne grupe grenlandskih udruženja.
U Nuuku se premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen pridružio demonstrantima koji su nosili transparente na kojima je pisalo “Grenland nije na prodaju” i “mi oblikujemo našu budućnost” dok su se kretali prema američkom konzulatu.
Ankete pokazuju da se 85% stanovnika Grenlanda protivi pripajanju teritorije SAD-u.
Druge evropske zemlje su podržale Dansku, tvrdeći da bi sigurnost arktičke regije trebala biti zajednička odgovornost NATO-a.
Francuska, Njemačka, Švedska, Norveška, Finska, Holandija i Velika Britanija poslale su mali broj vojnika na Grenland u takozvanoj izviđačkoj misiji.
Mnogi u SAD-u izrazili su skepticizam u vezi s akvizicijom Grenlanda. Većina kongresne delegacije koja posjećuje Dansku su demokrati, ali tim od 11 članova uključuje i umjerene republikance.
„Postoje legitimni razlozi da istražimo načine za bolje ulaganje u sigurnost Arktika u širem smislu, kako u američkom Arktiku, tako i kod naših NATO partnera“, rekao je Coons.
Ali američki ambasador pri UN-u, Mike Waltz, rekao je da će život stanovnika Grenlanda biti “sigurniji, jači i prosperitetniji pod okriljem Sjedinjenih Američkih Država”.
Izjavio je za Fox News da Danska “jednostavno nema resurse ni kapacitete da uradi ono što treba uraditi u sjevernoj regiji”.
(Henri Astier, BBC, 17.01.2026. / Odgovorno)
