Ekološki aktivist i predsjednik European Environmental Bureaua (EEB) Toni Vidan, upozorio je da, prema najavama, Vlada RH planira graditi nuklearnu elektranu u Hrvatskoj, pa se postavlja pitanje kuda će ići i taj otpad. “Ovdje možda nije riječ samo o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog, nego možda i otpad neke buduće nuklearke treba negdje zbrinuti. Vjerujem da onda lokalna zajednica (opština Dvor – op.a.) ima opravdani strah da će to sve završiti kod njih”, kazao je. A osim lokalna zejednice, za zabrinutost (dodatnog) razloga ima i BiH.
Značaj građanskog aktivizma u savremenim demokratskim društvima često se argumentuje izjavom koja se pripisuje Šarl de Golu: “Politika je suviše ozbiljna stvar da bi se prepustila političarima”. Dodali bi: Pogotovo ako se radi o političarima kao što su bosanskohercegovački.
Dokaza je na svakom koraku. A jedan od najdrastičnijih je pitanje Trgovske gore, odnosno namjera vlasti Republike Hrvatske da skladišti radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na lokaciji bivša kasarne Čerkezovac u opštini Dvor, neposredno uz granicu sa BiH i sliv rijeke Une.
Eko aktivisti iz Novog Grada a i drugih krajeva BiH, svojim su upozorenjima, obraćanjima, protestima koje su organizovali, uspjeli senzibilizirati ovdašnju javnost za značaj ovog problema, pa čak i prisiliti političare da nešto urade (sporo i nedovoljno, ali ipak “nešto”).
“Gurati radioaktivni i drugi opasni otpad na granicu nije odgovorno, nije dobrosusjedski i nije civilizacijski. Iz tog razloga, zajednička obaveza je da se svim resursima, korištenjem zakonski dozvoljenih sredstava, brani pravo na život i zdravu životnu sredinu.”, svojevremeno su poručili iz udruženja “Green Team” iz Novog Grada, koji su zajedno sa sarajevskim Aarhus centrom, prije petnaestak dana uputili i prijavu protiv Hrvatske Sekretarijatu Bernske konvencije pri Vijeću Europe.
Mario Crnković, predsjednik udruženja “Green Team”, danas je učestvovao na okruglom stolu u Zagrebu, pod nazivom “Zbrinjavanje nuklearnog otpada u općini Dvor – problemi i rješenja”, koji se bavio ekološkim, ekonomskim, saobraćajnim i bezbjednosnim aspektima zbrinjavanja nuklearnog otpada.
“Kontinuirano u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, tako da sam sa posebnim zadovoljstvom podsjetio na tu činjenicu. Nije prijalo ni to što sam ukazao na ignorisanje građana sa desne obale rijeke Une, kao i na zloupotrebu brige o ženskom zdravlju u kontekstu promocije ideje da se radioaktivni otpad doprema nadomak Une”, izjavio je Crnković za agenciju Srna.
“Nije zaboravljeno ni to da su suštinski ignorisali kompletan prostor BiH, te da su politički, proceduralno i komunikaciono zaključali Trgovsku goru kao jedinu lokaciju, što je mimo najbolje svjetske prakse na koju se stalno pozivaju”, ukazao je Crnković.
On smatra da je ova odluka hrvatske vlade primarno mimo zdravog razuma, a onda suprotno dobrosusjedskim odnosima i odgovornom upravljanju radioaktivnim i drugim opasnim otpadom.
Crnković je istakao da je prijatno iznenađen činjenicom da je sadržajnije od njegovog bilo izlaganje dugogodišnjeg ekološkog aktiviste iz Hrvatske Tonija Vidana, koji je načeo brojne apsurdnosti u vezi sa ovim slučajem, od teme mikrolokacija na Trgovskoj gori, proceduralnih propusta, pa do teme koja problematizuje pojmove odlagalište i skladište.
Crnković je naveo da i te kako ima razloga da bude zadovoljan.
Izrazio je nadu da je današnji događaj bar mali korak da apsurdnost slučaja Trgovske gore dođe do najvažnijih donosioca odluka u Hrvatskoj, jer očigledno da imaju maglovitu sliku koja predstavlja samo jednu stranu priče.
“Naše je da održimo kontinuitet, da vrijeme godišnjih odmora ne bude potrošeno u prazan hod, da nastavimo sa pripremama za procese koji treba da se dogode uoči studije”, naveo je Crnković.
Inače, na okruglom stolu govorio je, kao predstavnik Vlade Hrvatske, direktor Fonda za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško Josip Lebegner, koji je naveo da su Zakonom stvoreni preduslovi za pokretanje procjene uticaja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na okoliš, kao i za njegovu izgradnju, “ukoliko zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš” Istakavši da je “u ovom slučaju ključna studija utjecaja na okoliš”.
Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina, međutim, naglasio je kako je država već donijela ključne odluke za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. I upozorio na apsurd u redosljedu donošenja odluka:
“Podsjetit ću da smo vjerojatno jedina država koja je prvo donosila političku odluku o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, a tek onda izradu studije utjecaja na okoliš, koja treba dokazati je li lokacija Čerkezovac uopće prikladna za zbrinjavanje.”
Postavivši pitanje: “Što ako se dokaže da nije. Ima li država rezervnu varijantu?”,
Ekološki aktivist i predsjednik European Environmental Bureaua (EEB) Toni Vidan, koga je pomenuo Crnović, upozorio je, između ostaloga, na netransparentnost cijelog projekta odlaganja radioaktivnog otpada.
“Problematično je da se u javnosti prezentira kao da je sve riješeno i odlučeno, a još uopće nije javnosti predočen ključni dokument, odnosno studija utjecaja na okoliš, koja je prvi korak u nekakvom planskom procesu za tako rizične objekte”, kazao je Vidan.
Dodao je kako, prema najavama, Vlada RH planira graditi nuklearnu elektranu u Hrvatskoj, pa se postavlja pitanje kuda će ići i taj otpad. “Ovdje možda nije riječ samo o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog, nego možda i otpad neke buduće nuklearke treba negdje zbrinuti. Vjerujem da onda lokalna zajednica ima opravdani strah da će to sve završiti kod njih”, kazao je.
A osim lokalna zejednice, za zabrinutost (dodatnog) razloga ima i BiH.
(N.N., Odgovorno)
