Dok se vlasti u svijetu podstiče da preduzimaju lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje šumskih ekosistema, u BiH je na djelu bezakonje i stravična pljačka, pod patronatom upravo lokalnih vlasti.
Od 2013. godine, 21. mart se, odlukom Skupštine UN, obilježava kao Međunarodni dan šuma, s ciljem podizanja svijesti o važnosti svih vrsta šuma i drveća izvan šuma, te njihovog očuvanja i održivog upravljanja.
Šume predstavljaju jedan od najsloženijih ekosistema na Zemlji i prirodni resurs od neprocjenjive važnosti za čovjeka, ali i za cjelokupnu biološku raznolikost našeg planeta. Predstavljaju dom za čak oko 80 posto svjetske kopnene bioraznolikosti. Imaju ključnu ulogu u borbi protiv sve izraženijih klimatskih promjena jer apsorbiraju i skladište velike količine ugljikovog dioksida. Izuzetno su važne jer smanjuju rizik od poplava i djeluju kao prepreka poplavnim vodama. Drveće također sprječava eroziju tla, reducira sedimente koji ulaze u vodene tokove i povećava upijanje vode u tla. Pored svega toga, šume ublažavaju posljedice suše, pomažu u opskrbi pitkom vodom i proizvode kisik koji udišemo, osiguravaju nam hranu i lijekove te ekonomsku stabilnost stanovništva širom svijeta.
Uprkos neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šumskih je površina na Zemlji svakim danom sve manje. Šume su ugrožene požarima, štetočinama, sušama i krčenjem bez presedana.
A u Bosni i Hercegovini i neodgovornim i kriminogenim političarima.
Dok se vlasti u svijetu podstiče da preduzimaju lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje šumskih ekosistema, u BiH je na djelu bezakonje i stravična pljačka, pod patronatom upravo lokalnih vlasti.
“Funkcionisanje šumskih preduzeća kao ispostava vladajućih političkih partija, koje ih koriste za masovno stranačko zapošljavanje i izvlačenje sredstava iz njih, nedostatak transparentnosti u dijelu prodaje i distribucije drvnih sortimenata, nedostupnost cjenovnika i kao i nemogućnost javne kontrole, te, nizak stepen efikasnosti u radu potvrđuje sumnje da je upravljanje šumama u Bosni i Hercegovini neodrživo, vodi se kratkoročnim interesima i eksploatacijom te je usmjereno na pogodovanje povlaštenim kupcima, umjesto za opšti društveni interes”, zaključak je istraživanja koje je proveo Transparency International BiH.
“Kadrovi SNSD bespoštedno uništavaju preduzeće „Šume Republike Srpske“ i u posljednjih 15 godina su nanošenjem štete i pljačkom napravili štetu ovom preduzeću u vrijednosti od tri milijarde KM”, izjavio je svojevremeno Miladin Stanić, tada šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS.
S druge strane, Federacija BiH već više od 16 godina – odkako je 2009. stavljen je van snage presudom Ustavnog suda FBiH – nema zakon o šumama. Niti država ima okvirni zakon koji bi regulisao ovu oblast.
TI BiH je, početkom 2025., dao pregled pravnih, ekoloških, ekonomskih i društvenih posljedica dugogodišnjeg pravnog vakuuma u oblasti šumarstva u Federaciji BiH, posebno istakavši nekontrolisanu eksploataciju šumskih resursa, višemilionska gubitke, te degradacija povjerenja građana u institucije.
“Više od 15 godina svjedočimo svojevrsnoj anarhiji u sektoru šumarstva. Ilegalne sječe ogromnih količina drvne mase i uzurpacije državnog šumskog zemljišta, izostanak ulaganja u biološku obnovu šuma i nepostojanje niza prijeko potrebnih pravilnika poput onog koji se odnosi na zaštitu šuma od požara samo su neke od direktnih posljedica nepostojanja Zakona o šumama FBiH i Zakona o šumama HNK”, upozorili su svojevremeno iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Iz ove organizacije, na Međunarodni dan šuma upozorili su na još jedan značajan, a javnosti malo poznat problem – da mi nemamo zvanični podatak o tome koliko šuma zapravo imamo.
Odnosno da, umjesto da već imamo završenu treću inventuru šuma, mi još uvijek nemamo objavljene rezultate ni druge inventure, provedene prije 17 godina. I da se referišemo na podatke stare 58 godina.
“Iako završena 2009. godine, nakon izrađene složene metodike, provođenja četverogodišnjih terenskih snimanja i mnogo potrošenih novaca, rezultati Druge inventure šuma na velikim površinama nikada nisu (zvanično) publikovani. Kako i zašto? Jednostavno. Nema političke volje.”, navode iz ACT-a, naglašavajući da bez zvanično dostupnih rezultata nemamo precizne podatke o površinama i stanju šuma, što otežava kreiranje strategija i planskih dokumenata u sektoru šumarstva.
Prva i posljednja inventura koja je zvanično publikovana je završena 1968. godine. A šumarski naučnici i istraživači se i danas referišu na njene rezultate.
“Gospodo politički predstavnici, inventura šuma nije tehnički luksuz, već preduslov održivog gazdovanja šumama. Ona predstavlja temelj svake ozbiljne šumarske politike, ali i pokazatelj institucionalne zrelosti države.”, poslali su iz ACT-a javnu poruku ovdašnjim političarima.
A nešto ranije su ih upozorili:
“Vaša je kolektivna, etička, politička i generacijska obaveza da okončate pogubnu praksu gazdovanja šumama bez važećih planskih dokumenata, uzurpiranja šumskog zemljišta koje prolaze nekažnjeno i labilnog nadzora nad poslovima gazdovanja šumama, anomalije koje su direktna posljedica nepostojanja zakonskog rješenja.”.
(N.N., Odgovorno)
