Pored iskazane zabrinutosti za područje prašume Trstionica u svojoj odluci Stalni komitet je izrazio žaljenje zbog kontinuiranog izdavanja dozvola privatnim kompanijama na državnom zemljištu, uskraćivanja koncesione i okolišne dokumentacije pod izgovorom “poslovne tajne”. Žaljenje je izraženo i zbog nedostatka javno dostupnih podataka o kvalitetu vode, dugotrajne neaktivnosti regulatornih tijela i široko rasprostranjene javne sumnje u dosluh i korupciju između investitora i vlasti.
Stalni komitet Bernske konvencije pri Vijeću Evrope ponovo je, na svojoj 45. sjednici, održanoj od 8. do 12. decembra 2025., razmotrao predstavku iz 2022. godine, po tužbi neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva” protiv države Bosne i Hercegovine zbog mogućih negativnih uticaja rudarskih aktivnosti na području Trstionica – Gornja Bukovica u općini Kakanj, a zbog novih dešavanja kada su u pitanju rudarske aktivnosti, obuhvaćeno je i područje općine Vareš.
U svom izvještaju od 19.12.2025., upućenog aktivistkinji Hajriji Čobo i nadležnim organima BiH, Generalni direktorat za ljudska prava i vladavinu prava (DGI) je u odluci Stalnog komiteta izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog značajnih i kontinuiranih uticaja rudarskih aktivnosti u prašumi Trstionica, čak i ako su ograničeni na oko trideset hektara, uz napomenu da su već prouzrokovali ozbiljno uništavanje staništa, kontinuiranu deforestaciju i izgradnju puteva u koritu rijeke.
“Izražava se zabrinutost zbog ozbiljnih posljedica rudarskih aktivnosti na vodni sistem, uključujući ispuštanje zagađenih oborinskih voda u rijeku Bukovicu, opsežnu degradaciju vodenih ekosistema, vidljivo sušenje priobalnog drveća, povećanu smrtnost divljih životinja i kritično zagađenje potoka Vrući Potok, koji je, prema navodima, sada „biološki mrtav“, što predstavlja direktan rizik za vodosnabdijevanje pitkom vodom grada Kaknja” – stoji, između ostalog, u Odluci Stalnog komiteta.
“Naš slučaj je bio na rasporedu u četvrtak 11. decembra, izlagala sam u svojstvu zastupnika prirode i ljudskih prava, fokusirano na ranije predstavljen pravni aspekt te sporne koncesije, ali i na aspekt djelovanja na prirodu. Obzirom da ja nisam biolog, o djelovanju na prirodu nisam mnogo ni govorila, nego sam odlučila da fotografije kažu šta imaju reći i tako je uporedo sa mojim izlaganjem predstavljena prezentacija sa fotografijama terena” – izjavila je za portal Odgovorno aktivistkinja iz Kaknja Hajrija Čobo.
Čobo pojašnjava da je predstavila područje Gornje Trstionice–Bukovice, koje ima ekološki, hidrološki i kulturni značaj, što čini ovu regiju jednom od najvrednijih prirodnih cjelina u zemlji, ali i područjem od istinskog značaja za zajedničko evropsko prirodno nasljeđe. Napomenula je da pejzaž karakterišu dobro očuvane, zrele i prašumske šume, sastavljene prvenstveno od bukve, jele, smrče i javora, sa prisustvom rijetkih i dugovječnih vrsta poput tise. Kao i da te šume predstavljaju stanište izuzetno bogate flore i faune, uključujući vrste koje su endemske, ugrožene ili strogo zaštićene prema evropskim okvirima zaštite prirode. Da su dio međusobno povezanog ekološkog koridora od ključnog značaja za migraciju divljih vrsta, otpornost na klimatske promjene i dugoročnu stabilnost staništa u dinarskom planinskom regionu.
“Naglasila sam da je jednako važno da ovo područje obuhvata izvorišna područja rijeka Trstionice i Bukovice, koje obezbjeđuju pitku vodu za lokalno stanovništvo. Da je integritet ovih slivova direktno povezan sa zdravljem šumskih ekosistema i da se svako narušavanje prirodne ravnoteže odmah odražava na kvalitet vode, stabilnost tla i egzistenciju nizvodnih zajednica. Zbog toga sam istakla da zaštita Gornje Trstionice–Bukovice nije samo pitanje očuvanja biodiverziteta, već i javnog zdravlja, otpornosti zajednica i odgovornog upravljanja vodnim resursima. Ukazala sam da se ovo jedinstveno područje sada suočava sa ozbiljnim i rastućim prijetnjama, industrijskim pritiscima, uključujući proširene rudarske aktivnosti, neregulisanu eksploataciju resursa i planove koji bi mogli nepovratno uništiti šumske komplekse i zagaditi ključne vodotokove. Ovakvi zahvati predstavljaju direktan izazov principima zaštite koje promoviše Bernska konvencija i nose rizik dugoročnih ekoloških šteta koje bi bilo izuzetno teško, ako ne i nemoguće, sanirati.” – kaže Čobo.
U glavnom dijelu izlaganja je, kako kaže, iznijela pregled trenutnog stanja na terenu, koje se pogoršalo do te mjere da predstavlja stvarnu ekološku vanrednu situaciju. Da su uprkos jasnim odlukama Ustavnog suda, vlasti dozvolile kontinuirano korištenje, prenamjenu i degradaciju državnog zemljišta bez saglasnosti države, čime je prekršen Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
“Iznijela sam stav da je koncesija za rudarenje u Varešu, koja predstavlja pravni osnov za sve naknadne dozvole pravno ništavna. Ali da se rudarske aktivnosti nastavljaju, a nove dozvole se i dalje izdaju. Zaključila sam u izlaganju da sve to predstavlja ozbiljno kršenje vladavine prava i ukazuje na sistemski neuspjeh u zaštiti ustavne imovine, zaštićenih područja i javnih resursa” – rekla je Čobo i dodala da je ukazala i da su i pored katastrofalne situacije u Trstionici–Bukovici, slični istražni planovi započeti i u regionu Duboštica–Tribija, čime se ugrožavaju dodatni vodni slivovi i biodiverzitetom bogati šumski kompleksi.
Pored iskazane zabrinutosti za područje prašume Trstionica, u svojoj odluci Stalni komitet je izrazio žaljenje zbog kontinuiranog izdavanja dozvola privatnim kompanijama na državnom zemljištu, uskraćivanja koncesione i okolišne dokumentacije pod izgovorom “poslovne tajne”. Žaljenje je izraženo i zbog nedostatka javno dostupnih podataka o kvalitetu vode, dugotrajnu negativnost regulatornih tijela i široko rasprostranjenu javnu sumnju u dosluh i korupciju između investitora i vlasti.
Stalni komitet Bernske konvencije pri Vijeću Evrope uputio je vlastima BiH preporuke da osiguraju transparentnost, javni pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti, da se javnosti otkriju svi koncesioni ugovori, okolišne dozvole, podaci o praćenju i srodna dokumentacija.
Naloženo im je da svoje izvještaje o preduzetom i napretku dostave do 13.02.2026., kako bi ih Stalni komitet razmotrio na svom proljetnom zasijedanju iduće godine.
(Lj.Đ., Odgovorno / Foto: Ajdin Kamber (naslovna) i NGG (ostalo))
