Bolji nadzor i kontrola nad radom javnih preduzeća su ključni preduslovi za unapređenje njihovog rada, naročito u domenu transparentnosti i odgovornosti. U tom kontekstu posebnu ulogu ima razmatranje godišnjih izvještaja o poslovanju javnih preduzeća i neophodnost sistemskih izmjena u cilju zakonskog regulisanja ove oblasti. Konkretno, sistemske izmjene kojima bi se moglo uticati na ovu negativnu dugogodišnju praksu odnose se na izmjene i dopune Poslovnika Predstavničkog doma kojima bi se propisala blagovremena obaveza godišnjeg razmatranja svih izvještaja o poslovanju javnih preduzeća od strane Parlamenta FBiH, koji dođu u parlamentarnu proceduru i koja su u nadležnosti institucija vlasti Federacije BiH.
U skladu sa tim, bitno je osvrnuti se na nastavak 9. sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održanoj 31.01.2024. godine, gdje je jedna od tačaka dnevnog reda bila i prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma čiji su predlagači bili Klubovi zastupnika SDP BiH, NiP-Pomak, NS, HDZ BiH – HNS, HDZ 1990 – HNP i PDA i na teme o kojima se (nije) raspravljalo.
Naime, Centri civilnih inicijativa (CCI) su ranije urgirali ka kolegiju Predstavničkog doma i klubovima predlagača da se ranije dostavljena Inicijativa o propisivanju obaveznog razmatranja izvještaja o poslovanju javnih preduzeća na nivou Federacije BiH, uvrsti u prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika. Međutim, prema riječima zastupnika, s obzirom da se Odluka razmatra po skraćenom postupku, nije bilo mogućnosti da zastupnici ulažu amandmane na Poslovnik koji je izvan predložene Odluke.
Da je neophodno ulaganje zajedničkih napora da se sistemski riješe postojeći problemi u radu javnih preduzeća ne vide svi. Iako su se izmjene Poslovnika u okviru prijedloga Odluke odnosile ponajviše na zastupnike i tehničke stvari u vezi sa radom Predstavničkog doma, pojedini zastupnici su iskoristili priliku da podrže CCI-jevu inicijativu i izraze primjedbe što ista nije bila uvrštena u Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika.
Zastupnik Admir Čavalić osvrnuo se na inicijativu CCI-ja i istakao zabrinutost što ista nije tema rasprave federalnog Parlamenta. Osvrnuo se na banalost rasprave gdje se raspravlja o tehničkim stvarima i tome koliko neki klub u Parlamentu može uzeti pauza tokom sjednice, a ne razgovara se o javnim preduzećima, šta se dešava u njima, ko koga zapošljava. Takođe smatra da u Poslovnik treba da se uvede da direktori i menadžmenti javnih preduzeća imaju obavezu da stanu pred Parlament i da se obrate i kažu na koji način rade.
Zastupnik Slaven Raguž je istakao da prema njegovom mišljenju nije u redu što se izbjegao prijedlog i sugestija CCI-ja jer je i on u više svojih zastupničkih pitanja i inicijativa tretirao javna preduzeća. Javna preduzeća su vlasništvo poreznih obveznika, a ne izvršne vlasti, te smatra pod obaveznim da se o izvještajima javnih preduzeća redovno, svake godine diskutuje u Parlamentu. Pored toga, istakao je da će već na prvoj sjednici tražiti Zaključkom da se izvještaji javnih preduzeća i općenito njihov rad redovno razmatra na Predstavničkom domu, kako bi se vidjelo kako posluju, kako rade tenderske ugovore, zapošljavanja i općenito da li djeluju za ono što im tržište nalaže, ili djeluju u interesu onih koji ih imenuju i kako ih imenuju.
Zastupnik Mahir Mešalić je dodao da građani i nevladine organizacije moraju biti uključeni u rad Parlamenta, i da se u Poslovnik moralo ubaciti ono što su zahtijevali iz CCI-ja, a to je da javna preduzeća treba da podnesu izvještaje i da se o tome raspravlja, jer je upravo to jedan od načina unapređenja njihovog rada.
Zastupnik Belmin Zukan, čiji je klub ujedno i jedan od predlagača Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika, u svom izlaganju naglasio je da se slaže da se izvještaji o poslovanju javnih preduzeća moraju razmatrati na sjednicama, ali je iz određenih tehničkih pravila ovaj put to bilo nemoguće, što, po njegovom mišljenju, dalje ukazuje na to da uskoro treba donijeti potpuno novi Poslovnik.
Kao što su i zastupnici istakli, neophodno je ulaganje zajedničkih napora da se sistemski riješe postojeći problemi. Promjena u dugogodišnjoj praksi i blagovremeno razmatranje izvještaja o poslovanju bi dovelo do toga da se razgovara o aktuelnim problemima na osnovu čega bi se moglo na vrijeme djelovati u kontekstu poboljšanja poslovanja javnih preduzeća.
Krajnje je vrijeme da sve institucije zadužene za razmatranje izvještaja o poslovanju javnih preduzeća ozbiljno shvate svoju ulogu koju imaju u ovom jako značajnom procesu i počnu raditi na način da se zaista unaprijedi njihovo poslovanje.