Među preduzećima koja zapošljavaju najviše radnika su i dva velika gubitaša – Željeznice Republike Srpske i Željeznice Federacije BiH
Osamdeset hiljada radnika zaposleno je u 550 javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini. U svakom javnom preduzeću radi 145 radnika. Ovo su podaci Agencije za državnu službu koji govore dovoljno sami za sebe. Gotovo sedam milijardi maraka iznose ukupni prihodi javnih preduzeća na godišnjem nivou, a gubici više od devet milijardi maraka. Ipak, zapošljavanje se i u takvim uslovima nastavlja.
MONODRAME
Među preduzećima koja zapošljavaju najviše radnika su i dva velika gubitaša – Željeznice Republike Srpske i Željeznice Federacije BiH. Dugogodišnji problemi nekontrolisanog zapošljavanja još dugo će opterećivati Željeznice FBiH i Željeznice RS-a, ali i poreske obveznike, jer se za subvencije rada ova dva javna preduzeća iz entitetskih budžeta godišnje izdvaja po 25 miliona KM. Ove subvencije su po ocjeni Svjetske banke visoke u poređenju sa prosjekom EU, ali su nedovoljne za normalno funkcionisanje ovih preduzeća.
– Željeznice FBiH imaju oko 600 radnika manje nego 2016. godine, dok se u istom periodu broj zaposlenih u ŽRS-u smanjio za više od 900. Ipak, obje kompanije troše preko 62 odsto svojih prihoda na plate zaposlenih i uprkos značajnoj budžetskoj podršci i dalje ne mogu pokriti obaveze, kažu u Transparency Internationalu BiH.
Javni sektor je, smatraju sagovornici Oslobođenja, pozornica na kojoj političke stranke igraju svoje monodrame. Višak radnika je neminovnost, jer političke stranke zapošljavanjem pokušavaju da obezbijede glasove. Na jednoj strani vage nalazi se potreba za vlašću, a na drugoj javni sektor koji naprosto ne može da izdrži toliki broj radnika.
– Najmanje se radnika u javnom sektoru zaposli putem javnog konkursa, a najviše preko štele, odnosno preko političke pripadnosti. Nebrojeno mnogo puta smo čuli da se mora dati novac da bi se našao “kanal” kako bi se došlo u državnu upravu, u javno preduzeće ili u neku instituciju. To je potpuno pogrešno i nedopustivo. Ako se tako nastavi, imaćemo potpuno nefunkcionalnu administraciju, istakao je poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milanko Mihajlica.
Predsjednik ReStarta Stefan Blagić kaže kako su svi svjesni da je partijsko zapošljavanje surova realnost zemlje u kojoj živimo i da predstavlja glavni instrument negativne selekcije koja je do kosti nagrizla javni sektor. Zapošljavaju se, dodaje on, podobni i nesposobni, što dalje dovodi do tromosti i nekompetentnosti javnog sektora.
BODOVANJA
– Nesposobne partijske pijavice sisaju novac poreskih obveznika gotovo bez doprinosa društvu. To se neće promijeniti. Partitokratiji se ne sviđa uvođenje reda u javni sektor, jer tada neće moći da zapošljava svoje kadrove. Partitokratija je legalizovala partijsko zapošljavanje, jer se formalno-pravno sve odvija u skladu sa zakonom. Rješenje je, kao što sam rekao, vrlo jednostavno i ogleda se u drastičnom smanjenju bodova dobijenih na intervjuu. Ako je nekim pravilnikom bilo propisano da je maksimalan broj bodova koji intervju nosi 20, onda taj broj treba smanjiti na 4 ili 5, kako bi intervju mogao odlučivati samo u onim slučajevima kada su kandidati toliko superiorni da odlučuju nijanse, istakao je Blagić.