Iz Aarhus centra u BiH navode da samim nepristupanjem PRTR protokolu, BiH pokazuje nespremnost da se sistemski bavi emisijama zagađenja. Podaci iz PRTR protkola bi pokazivali koliko zagađivači i vlasti ulažu u sisteme zaštite životne sredine. Također navode da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala da će podatke o zagađenju učiniti javno dostupnim. To je ujedno i jedan od uslova pridruživanju Evropskoj uniji.
Bosna i Hercegovina je potpisala Protokol o registrima ispuštanja i prenosu zagađujućih materija (PRTR) još 2003. godine, ali ga na državnom nivou još uvijek nije zvanično ratifikovala. PRTR protokol je prvi pravno obavezujući međunarodni sporazum koji garantuje javnosti slobodan i besplatan pristup podacima o zagađenju životne sredine. Njegov glavni cilj je da natjera države da kreiraju javne, online baze podataka u kojima građani mogu tačno vidjeti ko, gdje i koliko zagađuje vazduh, vodu i zemljište.
Iz Aarhus centra u BiH navode da samim nepristupanjem PRTR protokolu, BiH pokazuje nespremnost da se sistemski bavi emisijama zagađenja. Podaci iz PRTR protkola bi pokazivali koliko zagađivači i vlasti ulažu u sisteme zaštite životne sredine. Također navode da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala da će podatke o zagađenju učiniti javno dostupnim. To je ujedno i jedan od uslova pridruživanju Evropskoj uniji. Iz ove organizacije poručuju da je vrijeme za ratifikaciju PRTR protokola.
„Mi smo potpisali da ćemo ga usvojiti, uzeli smo u više navrata novac da bi implementirali to. To znači potrošeno je već puno evropskih para na uspostavljanje sistema, kočnica uspostavljanju sistema je jednostavna – nemogućnost da se političari dogovore da to bude na državnom nivou, što je preduslov i način na koji treba da funkcioniše država kao takva“, rekao je ovo Denis Žiško u video izjavi Aarhus centra u BiH.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 16.07. u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, usvojila Federalni plan upravljanja otpadom, ključni strateški dokument kojim se uspostavlja novi koncept upravljanja otpadom u Federaciji BiH i stvaraju pretpostavke za usklađivanje sistema s evropskim standardima i principima cirkularne ekonomije. Plan se oslanja na PRTR protokol kao jedan od ključnih alata za praćenje i izvještavanje o tokovima otpada.
U obrazloženju je naglašeno da se Federacija BiH danas suočava s ozbiljnim izazovima u ovoj oblasti, budući da je godinama ova oblast zanemarivana. Tek oko pet posto komunalnog otpada se odvaja i reciklira, u funkciji je pet uslovno rečeno regionalnih deponija od kojih većina imaju ozbiljne operativne i okolišne probleme. Plan predviđa zatvaranje i sanaciju oko 40 nesanitarnih i borbu protiv preko 1.600 divljih deponija koje zagađuju okoliš.
FPUO sadrži odredbe i ciljeve koji se izravno odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova, što predstavlja važan dio procesa dekarbonizacije. Fokus je prebačen s pukog odlaganja otpada na prevenciju, ponovnu upotrebu i recikliranje, čime se sprječava truljenje otpada na deponijama koje oslobađa metan.
“Dekarbonizacija nije apstraktan cilj niti tema za daleku budućnost. Ona znači postepeni prestanak korištenja fosilnih goriva u ključnim sektorima, u energetici, saobraćaju i poljoprivredi. Bosna i Hercegovina se na to obavezala, ali konkretni pomaci još uvijek izostaju. Vrijeme prolazi, a bez provođenja usvojenih mjera, kažnjavanja zagađivača i dosljedne primjene zabrana, stvarne promjene neće biti. Obaveze postoje. Rokovi teku. Vrijeme je za djelovanje”, navode iz Aarhus centra.
Ukoliko bi ga Bosna i Hercegovina ratifikovala, onda bi to pred naše institucije postavilo dodatnu obavezu, gdje bismo mi morali prikupljati te podatke, gdje bismo mi morali te podatke učiniti javno dostupnim I gdje bismo morali slati te zbirne podatke u međunarodne, odnosno evropsku bazu podataka, kako bi ti podaci bili vidljivi. Operateri dostavljaju informacije, izvještaje o emisijama i te se informacije ubacuju u tu bazu, međutim bez javnog pristupa da ta baza podataka bude dostupna građanima, ona nema svoju svrhu”, poručio je eko aktivista Samir Lemeš.
(J.M., Odgovorno)
