Aarhus centar u Bosni i Hercegovini nastavlja pravno i stručno praćenje postupka u vezi sa planiranim ponovnim pokretanjem rudarskih aktivnosti privrednog društva GEOMET d.o.o. Olovo na lokalitetima Očekalj i Prgoševo, naglašavajući da je pribavljena dokumentacija pokazala da postoji više pitanja koja moraju biti potpuno razjašnjena prije donošenja konačne odluke. Njihovo tim povodom objavljeno saopštenje za javnost, u nastavku prenosimo u cjelosti.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma objavilo je 29. oktobra 2026. godine Nacrt rješenja o obnovljenoj okolinskoj dozvoli za eksploataciju, pripremu i oplemenjivanje rude ceruzita metodom gravitacije i odlaganje rudarskog otpada – jalovine.
Objavljeni dokument još uvijek nije konačna okolinska dozvola.
Otvoren je novi zakonski rok u kojem zainteresovana javnost može dostaviti primjedbe na sam Nacrt, a Aarhus centar u BiH će prije njegovog isteka Ministarstvu dostaviti završni, objedinjeni podnesak zasnovan na dokumentaciji prikupljenoj tokom višemjesečnog rada na ovom predmetu.
Aarhus centar je kroz postupke pristupa informacijama i obraćanja nadležnim institucijama pribavio i analizirao dokumentaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencije za vodno područje rijeke Save, federalnih i kantonalnih inspekcijskih organa, Općine Olovo i drugih institucija.
Pribavljena dokumentacija pokazala je da postoji više pitanja koja, prema stavu Aarhus centra, moraju biti potpuno razjašnjena prije donošenja konačne odluke.
DOKUMENTOVANI INCIDENT NA BIOŠTICI
Jedna od najvažnijih činjenica u ovom predmetu odnosi se na incident iz februara 2023. godine.
Službena dokumentacija potvrđuje da je tada došlo do problema na odlagalištu jalovine i incidentnog zagađenja rijeke Bioštice. Kantonalna vodna inspekcija proglasila je II stepen ugroženosti, dok su federalni inspekcijski organi naložili obustavljanje odlaganja jalovine na oštećenom dijelu i provođenje sanacionih mjera. Laboratorijski nalazi Agencije za vodno područje rijeke Save pokazali su tada izrazita odstupanja pojedinih parametara. Na mjestu pojave incidentnog zagađenja izmjereno je 4.500 mg/l suspendovanih materija i 66 µg/l olova, dok je na lokalitetu Zeleni vir istog dana izmjereno 34 µg/l olova. Aarhus centar zbog toga zahtijeva da prije ponovnog pokretanja proizvodnje ne bude dovoljno samo konstatovati da je sanacija izvršena, nego da se provjere projekat sanacije, izvedeno stanje, tehničke kontrole i naknadni inspekcijski nalazi.
NOVA PITANJA O KVALITETU VODA IZ SAMOG NACRTA
Detaljnim pregledom Nacrta obnovljene okolinske dozvole Aarhus centar je uočio i podatke koji zahtijevaju dodatno stručno razjašnjenje.
U tabelama Nacrta za potok Bugojevac nizvodno prikazane su koncentracije olova od 6,12 µg/l u 2022, 7,85 µg/l u 2023, 18,56 µg/l u 2024. i 38,07 µg/l u 2025. godini, dok je u istoj tabeli kao relevantna vrijednost navedeno 2 µg/l.
Za 2025. godinu na Bugojevcu je navedeno i 735 mg/l suspendovanih materija.
U Nacrtu je za Biošticu nizvodno u 2025. prikazano 2,51 µg/l olova, dok je za izvorište Zeleni vir navedeno 4,32 µg/l. Međutim, u tekstualnom dijelu Nacrta nakon toga se navodi da su na Zelenom viru svi ispitivani parametri bili ispod dopuštenih graničnih vrijednosti. Aarhus centar smatra da ova očigledna neusklađenost između tabelarnih podataka i zaključaka mora biti provjerena prije donošenja konačnog rješenja. Ne tvrdimo da je svako registrovano odstupanje posljedica rada rudnika. Upravo suprotno – tražimo da se utvrdi da li pojedina odstupanja proizlaze iz prirodne geološke podloge, ranijih rudarskih aktivnosti, drugih izvora ili kombinacije faktora, te da se zaključci konačne odluke zasnivaju na provjerenim podacima. Posebno tražimo utvrđivanje početnog stanja kvaliteta voda neposredno prije eventualnog ponovnog pokretanja proizvodnje, kako bi se budući rezultati mogli objektivno porediti sa stanjem prije restarta.
BUGOJEVAC I ZELENI VIR
U predmetu je otvoreno i pitanje hidrogeološkog odnosa Bugojevca i izvorišta Zeleni vir. U određenoj novijoj dokumentaciji navodi se da bojenjem Bugojevca nije potvrđena direktna veza sa Zelenim virom. Međutim, Aarhus centar je pribavio Saglasnost Općinskog vijeća Olovo iz 2016. godine u kojoj je investitoru izričito naloženo da zaštiti površinski tok i ponor potoka Bugojevac, za koji se u tom službenom aktu navodi da je „u direktnoj vezi sa izvorištem Zeleni vir“.
Aarhus centar ne smatra da jedna starija formulacija sama po sebi predstavlja konačan hidrogeološki dokaz. Ali postojanje različitih službenih zaključaka zahtijeva da se ovo pitanje stručno razriješi na osnovu najnovijih hidrogeoloških podataka.
DRŽAVNA IMOVINA – K.Č. 1777/3
Posebno značajno pitanje odnosi se na k.č. 1777/3 K.O. Dugandžići.
Sam Nacrt okolinske dozvole navodi da se odlagalište jalovine i pristupni put nalaze na dijelu ove parcele, koja je u državnom vlasništvu. Naknadno pribavljena dokumentacija Općine Olovo pokazuje kontinuitet njenog evidentiranja sa parcelom starog premjera koja je bila evidentirana kao državna svojina odnosno posjed javnog šumskog subjekta. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrdilo je i ranija rješenja o promjeni namjene državnog šumskog zemljišta, uključujući površine na k.č. 1777/3 korištene za proširenje odlagališta jalovine i pristupni put. Aarhus centar ne tvrdi da okolinska dozvola sama po sebi predstavlja raspolaganje državnom imovinom. Međutim, smatramo da okolinska dozvola ne može zamijeniti pravni osnov za korištenje državnog zemljišta niti se njenim izdavanjem može smatrati riješenim pitanje zakonitosti korištenja takve imovine. Ovo je posebno značajno u svjetlu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-3/24, kojom je utvrđeno da pitanja promjene namjene i raspolaganja državnim šumskim zemljištem potpadaju pod ustavni režim državne imovine.
GRAVITACIJA NIJE FLOTACIJA
Aktuelni Nacrt odnosi se na gravitacionu preradu rude ceruzita.
Aarhus centar smatra veoma važnim da se granice te dozvole precizno utvrde.
Ranija dokumentacija GEOMET-a sadržavala je i planove za flotacijsku preradu uz korištenje hemijskih reagensa. Agencija za vodno područje rijeke Save je 2023. godine prekinula poseban postupak prethodne vodne saglasnosti koji se odnosio na flotaciju, između ostalog zbog pitanja zaštite izvorišta Zeleni vir. Važeća vodna dozvola iz decembra 2025. godine odnosi se na gravitacionu preradu. Zbog toga Aarhus centar zahtijeva da u konačnoj okolinskoj dozvoli izričito stoji da ona ne obuhvata flotacijsku preradu niti korištenje flotacijskih reagensa.
Svaka buduća promjena tehnologije mora biti predmet odgovarajućeg posebnog postupka.
SIGURNOST NOVOG ODLAGALIŠTA JALOVINE
Nacrt opisuje novo odlagalište jalovine sa zaštitnim slojevima, HDPE membranom, sistemima drenaže, obodnim kanalima, lagunom i povratom tehnološke vode.
Projektovani sistem predviđa režim bez ispuštanja kontaktnih voda.
Aarhus centar smatra da je takvo tehničko rješenje pozitivno ako je pravilno izvedeno i održavano.
Međutim, iskustvo incidenta iz 2023. pokazuje da projektovana sigurnost nije isto što i dokazana sigurnost izvedenog objekta. Zato tražimo provjeru izvedenog stanja, vodonepropusnosti, geomembrane, brana, drenažnog sistema, lagune, pumpnih sistema i drugih zaštitnih elemenata prije ponovnog puštanja postrojenja u rad.
TRAŽIMO PROVJERU VAŽENJA RUDARSKIH I DRUGIH AKATA
Aarhus centar je tokom postupka utvrdio i pitanje vremenskog važenja pojedinih rudarskih dozvola.
Jedna od konačnih rudarskih dozvola iz 2021. godine za horizontalno-etažnu otkopnu metodu izdata je na rok od pet godina. Ne tvrdimo da odgovarajući novi akt nije u međuvremenu izdat.
Tražimo da nadležni organ prije konačne odluke to službeno provjeri. Na isti način potrebno je provjeriti pravosnažnost, važenje i sadržajni obuhvat akata kojima su odobreni izgradnja i upotreba odlagališta jalovine, pogona separacije i druge relevantne infrastrukture. Okolinska dozvola ne može zamijeniti rudarsku, vodnu, koncesionu ili drugu dozvolu koja je potrebna prema posebnom zakonu.
AARHUS CENTAR JE VEĆ POSTIGAO ODREĐENE POMAKE
U Nacrtu je Ministarstvo uvrstilo određene zahtjeve koji su bili predmet ranijih primjedbi zainteresovane javnosti.
Posebno je značajno što se predviđa da se sistem kontrolisanog prikupljanja potencijalno zamućenih voda sa slobodnih površina rudničkog kompleksa uspostavi prije planiranog ponovnog puštanja postrojenja u rad. Aarhus centar će tražiti da takve obaveze ne ostanu samo u obrazloženju, nego da postanu jasno određeni i izvršivi uslovi konačne dozvole. Također ćemo tražiti da monitoring ne bude samo obaveza mjerenja, nego da unaprijed budu propisane posljedice u slučaju prekoračenja: hitno ponovno uzorkovanje, obavještavanje nadležnih organa, utvrđivanje uzroka, korektivne mjere i, kada postoji ozbiljan rizik, privremena obustava relevantnog dijela rada.
ŠTA AARHUS CENTAR TRAŽI PRIJE KONAČNE ODLUKE
Aarhus centar će u zakonskom roku od FMOIT-a zatražiti da prije donošenja konačnog rješenja, između ostalog:
– otkloni protivrječnosti u podacima o kvalitetu voda;
– utvrdi početno stanje prije restarta;
– provjeri izvršenje sanacionih mjera nakon incidenta 2023;
– potvrdi tehničku sigurnost novog jalovišta;
– razjasni odnos Bugojevca i Zelenog vira;
– izričito isključi flotaciju iz predmetne dozvole;
– razjasni pravni osnov korištenja državne parcele 1777/3;
– provjeri aktuelno važenje rudarskih, koncesionih, vodnih i drugih potrebnih akata;
– propiše mjerljive i izvršive uslove monitoringa i postupanja u incidentnim situacijama;
– javnosti omogući transparentan pristup rezultatima okolišnog monitoringa.
Aarhus centar ne polazi od unaprijed postavljenog zaključka da rudnik mora ili ne smije raditi.
Naš zahtjev je da se odluka donese na osnovu potpunog činjeničnog stanja, važećih pravnih osnova i tehnički provjerene sigurnosti sistema. Službeni monitoring posljednjih godina pokazuje i poboljšanje stanja Bioštice, što smatramo pozitivnim. Upravo zato cilj mora biti očuvati dostignuto dobro stanje i spriječiti ponavljanje incidenta. Okolišna zaštita ne smije početi nakon štete. Ona mora biti ugrađena u uslove rada prije nego što proizvodnja ponovo počne. Aarhus centar u BiH nastavit će pratiti ovaj predmet, koristiti raspoložive pravne mehanizme i pravovremeno obavještavati javnost o konačnoj odluci Ministarstva i svim daljnjim relevantnim postupcima.
(Odgovorno)
