Predstavnici neformalne grupe „Plješevički otpor“ istakli su da je riječ o važnoj pobjedi građanskog aktivizma, ali naglašavaju da proces nije završen. Kao naredne korake, zahtijevaju potpunu rekultivaciju degradiranog terena, sanaciju putne infrastrukture na dionici prema Zavalju i kroz Međudražje, kao i obnovu lokalnog vodovodnog sistema. Također, ostaje otvoreno pitanje odgovornosti za dugogodišnje funkcionisanje kamenoloma na lokalitetu na kome takva djelatnost nije dozvoljena.
Grad Bihać pismeno je obavijestio neformalnu grupu građana “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma” da Grad, odnosno Gradsko vijeće neće razmatrati produženje niti dodjelu nove koncesije za eksploataciju kamenoloma na lokalitetu Međudražje, čime je nakon dugogodišnjeg pritiska građana napravljen značajan iskorak u zaštiti javnog interesa i okoliša.
Kako je potvrđeno iz Gradske uprave, lokalitet „Podići“ nalazi se u III zoni vodozaštitnog područja izvorišta Klokot i Privilica, gdje su ovakve aktivnosti zabranjene. Postojeći ugovor o koncesiji ističe 22. novembra 2026. godine, nakon čega će kamenolom prestati s radom.
Ova odluka dolazi nakon višegodišnjih upozorenja i protivljenja lokalnog stanovništva, koje je ukazivalo na štetne posljedice rada kamenoloma. Mještani Međudražja i šireg područja Bihaća godinama su ukazivali na probleme poput miniranja, detonacija, prašine, pojačanog teretnog saobraćaja, oštećenja puteva te kvarova na vodovodnoj infrastrukturi.
Iako ova odluka ne može poništiti posljedice petnaestogodišnjeg rada kamenoloma, predstavlja prvi institucionalni korak kojim se potvrđuju ranije tvrdnje građana da eksploatacija nije smjela biti dozvoljena u vodozaštitnoj zoni.
Predstavnici neformalne grupe „Plješevički otpor“ istakli su da je riječ o važnoj pobjedi građanskog aktivizma, ali naglašavaju da proces nije završen. Kao naredne korake, zahtijevaju potpunu rekultivaciju degradiranog terena, sanaciju putne infrastrukture na dionici prema Zavalju i kroz Međudražje, kao i obnovu lokalnog vodovodnog sistema.
Također, ostaje otvoreno pitanje odgovornosti za dugogodišnje funkcionisanje kamenoloma na lokalitetu na kome takva djelatnost nije dozvoljena. Građani očekuju da nadležne institucije, uključujući Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, utvrde okolnosti i eventualne propuste koji su omogućili ovakvu praksu.
(E.K., Odgovorno)
