Opet su na listama: Mitrović, Bijedić, Nešić, Brdar i Baković nisu razdvajali privatno od javnog

U Bosni i Hercegovini već duže vrijeme svjedočimo potpunoj derogaciji mehanizma za sprečavanje sukoba interesa. O tome nam govore ne samo često upitni potezi nadležnih tijela koji se bave utvrđivanjem sukoba i sankcioniranjem zvaničnika na nivou BiH i RS-a, jer u FBiH takvog tijela nema, već i brojni primjeri zvaničnika koji su po svim definicijama sukoba interesa u ovom segmentu prekršili zakon.

Fokus.ba istražio je pet zvaničnika koji su ne samo prema definicijama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) već i prema odredbama domaćeg zakonodavstva u sukobu interesa. Svih pet je na listama za predstojeće opće izbore koji će biti održani 2. oktobra.

Iako je aktuelni ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović, koji na predstojećim izborima predvodi listu SNSD-a za Narodnu skupštinu RS-a (Izborna jednica 6), u maju ove godine zbog sukoba interesa novčano kažnjen s 20 posto od plaće tokom šest mjeseci, informacije do kojih je istraživanjem došao Fokus.ba ukazuju na to da se ovaj zvaničnik i dalje nalazi u svojevrsnom sukobu interesa.

Štaviše, došli smo do novih informacija koje dodatno produbljuju argumente za eventualno novo kažnjavanje Mitrovića.

Supruga Vojina Mitrovića vlasnica firme Oktan promet

Da podsjetimo, Mitrovića je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH kaznila jer je bio član Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Komunalac“ Bijeljina, a istovremeno državni ministar. Mitrović više nije u Nadzornom odboru „Komunalca“, no njegova supruga Nela Mitrović idalje se vodi kao vlasnica i zastupnica firme „Oktan promet“ d.o.o. Bijeljina, što je, također, bilo sporno.

Mitrović je prije nego što je postao ministar i sam bio vlasnik firme „Oktan promet“, a koja, prema posljednjim podacima s Banjalučke berze od 18. augusta ove godine, ima udio od 29,8 posto u „Komunalcu“ gdje je on donedavno bio član Nadzornog odbora.

Dok je „Oktan promet“ u prošlosti poslovao s Vladom RS, „Komunalac“ je sklapao niz direktnih sporazuma s državnim institucijama. Prema podacima s Portala javnih nabavki, s Elektroprenosom su u 2021, 2020. i 2019. godini sklapali direktne sporazume za „crpanje septičke jame“ kao i s Upravom za indirektno oporezivanje BiH za vršenje usluge košenja trave na GP Rača, te vršenje usluga čišćenja i pranja asfaltnih površina na CR/GP Rača.

Nadalje, Stefan Mitrović, sin Vojina Mitrovića, prema podacima s Banjalučke berze, trenutno je u nadzornim odborima „Komunalca“, zatim Rudnika i termoelektrane „Ugljevik“, javnog preduzeća koje posluje u okviru Mješovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“.

Stefan Mitrović krajem juna ove godine postao je i predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo, firme koja vrši transport gasa iz Rusije magistralnim gasovodom Zvornik – Sarajevo na dionici Zvornik – Kladanj. Inače, ova firma je pravni sljednik JKP „Sarajevogas“ Sarajevo i od tada upravlja imovinom predratnog preduzeća koje se nalazi na teritoriji Republike Srpske.

Zanimljivo je da je „Oktan promet“, koji je osnovao aktuelni državni ministar Vojin Mitrović, a čiji je zastupnik trenutno njegova supruga, prošle godine bio povećao svoj udio u Sarajevo-gasu Istočno Sarajevo čiji je predsjednik Upravnog odbora njihov sin Stefan, i to s 4,49 na 14,46 posto, čime je bio drugi najveći dioničar.

Da rezimiramo, Mitrović je aktuelni državni ministar. Njegova supruga je vlasnica firme (Oktan promet) koja ima značajan udio u firmi (Komunalac) koja sklapa ugovore s državnim preduzećima. Sin je na čelu firme (Sarajevo-gas Istočno Sarajevo) koja vrši posao od značaja za državu, a to je osiguranje dotoka plina kroz područje RS-a, dok je firma koju je ranije vodio njegov otac (Oktan promet), a sada njegova majka, povećala svoj udio u ovoj firmi koja se bavi transportom plina, a u čijem Upravnog odboru je Mitrović mlađi.

Prema odredbama aktuelnog Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, angažman bliskog srodnika, u slučaju Mitrovića to su supruga i sin, u nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu u privatnim preduzećima koje sklapa ugovore ili posluje s institucijama na bilo kojem nivou smatra se sukobom interesa. U ovom slučaju riječ je i o angažmanu bliskih srodnika u javnim preduzećima.

Enver Bijedić aktuelni je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Na predstojećim izborima predvodi listu Socijaldemokrata (partije čiji je predsjednik) za Parlament Federacije BiH iz Izborne jedinice 3.

Zajedno s bratićem Elsadom suvlasnik je firme „Boje i lakovi Svjetlost“ u Tuzli. Bijedić se vodi kao osnivač ove firme, dok je njegov bratić direktor. Ova firma je u periodu od 2018. do 2020. potpisivala direktne sporazume s jednom državnom institucijom. Sam Bijedić zajedno s drugim poslanicima u Predstavničkom domu položio je zakletvu 6. decembra 2018. godine.

Naime, od 27. decembra 2018. pa do 29. decembra 2020. firma „Boje i lakovi Svjetlost“ s državnom institucijom Agencija za antidopinšku kontrolu BiH potpisala je sedam direktnih sporazuma, i to za sljedeće usluge: nabavka sijalica, metlica brisača i gumenih patosica za Peugeot 301, te servis vozila Peugeot 301. Ukupno su, bez PDV-a, za ove sklopljene direktne sporazume naplaćene 1.174 KM.

Prema članu 4. Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, angažman u privatnom preduzeću, u uslovima u kojima se stvara sukob interesa, nespojiv je s javnim funkcijama izabranog zvaničnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika. OECD u okviru šireg koncepta sukoba interesa ne smatra samo situaciju u kojoj postoji neprihvatljiv sukob između interesa javnog službenika kao privatnog građanina i njegove dužnosti kao javnog službenika već i one situacije u kojima postoji prividni sukob interesa ili potencijal za sukob interesa.

Prema posljednjem ažuriranom spisku dužnika Porezne uprave FBiH od 30. juna, Bijedićeva firma imala je ukupna porezna dugovanja od 126.193 KM. Zajedno s bratićem Bijedić je i osnivač firme BBL Tuzla, koja, međutim, nije poslovala s državnim institucijama.

Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, na predstojećim izborima kandidat je za člana Predsjedništva BiH. Nešić je trenutni poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a 3. marta prošle godine Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kaznila ga je jer je u periodu od 6. novembra 2018. do 14. oktobra 2020. obnašao funkciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi RS“ dok je bio i poslanik u državnom parlamentu. Kažnjen je, međutim, s obustavom 10 posto od šest mjesečnih primanja.

Nenad Nešić više nije na čelu Javnog preduzeća „Putevi RS“, ali je osnivač preduzeća N-Group u Istočnom Sarajevu. Direktor ovog preduzeća trenutno je Nešićeva supruga Maja. Njegov brat Predrag vlasnik je preduzeća N-Trade u Istočnom Sarajevu. Za razliku od N-Groupa, za N-Trade se mogu naći podaci o poslovanju ove firme s državnim institucijama.

Tako je N-Trade na čelu s Predragom Nešićem od momenta kada je Nenad Nešić položio zaktlevu kao državni poslanik do danas, prema podacima s Portala javnih nabavki, sklopio sedam direktnih sporazuma s državnim institucijama.

To je učinjeno s Graničnom policijom BiH, Uredom za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, kao i Agencijom za forenzička ispitivanja i vještačenja. Riječ je uglavnom o manjim iznosima u vrijednosti od 64 do 1.053 KM. S Gradom Istočno Sarajevo te Opštinom Istočna Ilidža u ovom periodu sklopili su sporazume veće vrijednosti, odnosno i do 10.092 KM.

Slučajno ili ne, kada je riječ o N-Tradeu, zanimljivo je da su finansije ove firme tokom mandata Nenada Nešića kao državnog poslanika konstantno i rapidno rasle. Prema zvaničnim finansijskim podacima, stalna sredstva i dugoročni plasmani N-Tradea su s 2,1 miliona KM u 2017. godini porasli na 10,2 miliona KM u 2021. godini. Također, nekretnine, postrojenja i oprema ove firme u 2017. godini bili su u vrijednosti od 2,1 miliona KM, dok su u 2021. iznosile 9,5 miliona KM. Ukupna aktiva N-Tradea u 2017. iznosila je 4,4 miliona KM, a u 2021. čak 12 miliona KM!

Kao i u slučaju Vojina Mitrovića, prema odredbama aktuelnog Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH i Nenad Nešić je u sukobu interesa budući da se angažman bliskog srodnika u nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu u privatnim preduzećima koje sklapa ugovore ili posluje s institucijama na bilo kojem nivou smatra sukobom interesa.

Prema podacima s Banjalučke berze, Predrag Nešić je i direktor firme Energoinvest-Automatika Istočno Sarajevo. Riječ je o firmi koja je sljednik privrednog giganta Energoinvest koja je u proteklim godinama doživjela transformaciju kapitala.

Zanimljivo je da N-Trade, druga firma Predraga Nešića, ima 18,8 posto kapitala u firmi Energoinvest-Automatika, dok je tu većinski dioničar Mlađen Božović, inače šef Kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloša Lučića koji je kadar DNS-a na ovoj funkciji. I sam Božović svojevremeno je bio kandidat DNS-a na funkciji ministra za ljudska prava. Božović je, inače, punac Predraga Nešića.

Jugoslav Brdar na predstojećim izborima je na listi SDP-a za Skupštinu Kantona 10 (Livno), a prema podacima do kojih je došao Fokus.ba u sukobu je interesa. Brdar je aktuelni zastupnik u Skupštini 10 (Livno), a istovremeno je direktor firme „ObrEEn“ Livno koja je dobila koncesiju na ribolovna prava na Buškom jezeru od Kantona 10 u čijoj skupštini sjedi Brdar. Inače, Skupština Kantona 10 čiji je Brdar zastupnik usvaja zakone, pa tako i Zakon o vodama koji tretira tu oblast, i potvrđuje odluke koje se tiču npr. zabrane ribolova i sl. u Buškom jezeru.

Istovremeno, Brdar je i suvlasnik LYBRA-PHARM Drvar, ugovorne apoteke Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona 10, institucije čije izvještaje odobrava Skupština Kantona 10 gdje je on zastupnik. Ova apoteka je u januaru ove godine sklopila direktni sporazum s Kantonalnim zavodom za zapošljavanje Livno.

Prema članu 4. Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, angažman u privatnom preduzeću u uslovima u kojima se stvara sukob interesa nespojiv je s javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika. Članom 6. ovog zakon propisuje se da izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja dužnosti ne mogu biti članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore vrijednosti veće od 5.000 KM godišnje s organima koji se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti.

Brdarova firma „ObrEEn“ Livno dobila je krajem 2020. godine koncesiju na 10 godina, a iznos koncesije je 20.000 KM po godini.

Ante Baković na predstojećim izborima je na listi Hrvatskog nacionalnog pomaka, koji djeluje unutar HNS-a za Skupštinu Kantona 10. Aktuelni je poslanik u Klubu HDZBiH – HNS u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Baković je vlasnik i direktor privatne firme „Delikomat“ d.o.o. Tomislav-Grad koja je u proteklim godinama poslavala s institucijama na više nivoa vlasti.

Prema podacima s Portala javnih nabavki u 2018, 2019. te 2020. godini zaključila je više direktnih sporazuma s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, kao i s Policijom Brčko Distrikta. Riječ je, pak, o manjim iznosima.

Međutim, „Delikomat“ je s Ministarstvom odbrane BiH u proteklim godinama, dakle za vrijeme mandata Bakovića u Parlamentu FBiH, poslovao sa znatno višim iznosima. Prema izvještaju o izvršenju budžeta Ministarstva odbrane BiH, objavljenom prošle godine, radilo se o prihodima iznajmljivanja prostora za “Delikomat” d.o.o. Ministarstvo odbrane, naime, ima potraživanja od firme „Delikomat“ u 2020. godini u iznosu od čak 673.004 KM. Saldo na avansima, kako su naveli, iznosi 217.385 KM.

I državni revizori bavili su se dugovanjima „Delikomata“ prema Ministarstvu odbrane, pa su tako u izvještaju za 2018. godinu naveli da Ministarstvo još uvijek nije naplatilo potraživanja od tog preduzeća za zakup prostora za postavljanje samouslužnih aparata za tople i hladne napitke i aparate s konditorskim proizvodima u prostorijama na lokacijama MO i OSBiH. Navodi se da je Ministarstvo putem Pravobranilaštva BiH poduzelo korake na pokretanju tužbe protiv navedenog preduzeća.

Prema članu 4. još uvijek važećeg Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, angažman u privatnom preduzeću u uslovima u kojima se stvara sukob interesa nespojiv je s javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika. Članom 6. ovog zakona propisano je da izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja dužnosti ne mogu biti članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu
ovlaštenog lica bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore u vrijednosti većoj od 5.000 KM godišnje s organima koji se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti, što je slučaj i s Bakovićem, odnosno njegovim „Delikomatom“.

Ali ni Bakovića, kao ni Brdara, kada je riječ o sukobu interesa, trenutno nema ko sankcionirati, jer u federalnom zakonu idalje stoji odredba da je za tako nešto nadležan CIK, a CIK-u je ova nadležnost oduzeta državnim zakonom.
Fokus.ba obratio se svim zvaničnicima koje smo analizirali kako bi i od njih dobili komentare na ove informacije. Jedini koji nam je odgovorio bio je Brdar.

Brdar ističe kako ne vidi ništa sporno u tome što je neko spreman platiti koncesijsku naknadu za sportski ribolov, uz naglasak da naknada za Buško jezero iznosi više nego naknade za ostale vode. Potvrdio je i da je vlasnik firme Lybra-Pharm, uz naglasak da ima godišnji promet u milionskim iznosima.

– Jasno je prikazan tržišni (procijenjeni) položaj te tvrtke na tržištu i kompletna moja imovina. Tu u Lybra-Pharm prestaje moja uloga. Nisam član niti u formalnom, a niti u neformalnom smislu nikakvih zakonom predviđenih upravljačkih struktura u firmi koja zapošljava 15-20 djelatnika i 100 posto izvršava svoje obveze prema državi BiH. Sav posao u tom smislu obavlja moja supruga – rekao je Brdar.