“Predlažemo izmjene u dijelu da se nametne obaveza savjetodavnom tijelu javnih preduzeća da prilikom razmatranja povećanja cijena usluga od opšteg ekonomskog interesa razlozi za povećanje budu najmanje 15 dana prije javno objavljeni na medijima koji su dostupni većini potrošača, sa pozivom da potrošači svoje primjedbe i prijedloge mogu dostaviti savjetodavnom tijelu i udruženju za zaštitu potrošača.“, jedan je od prijedloga iz organizacija civilnog društva, koji je iznesen na današnjoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača u RS, održanoj u Doboju.
Jedan od osnovnih razloga za donošenje novog Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj je otklanjanje otežane primjene i preciziranje pojedinih odredaba postojećeg Zakona. Obrađivač je u obrazloženju naveo da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su bolje uređena i pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.
Ovo je istaknuto na današnjoj (31.07.2025.) javnoj raspravi o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača u RS, koju je Ministarstvo trgovine i turizma RS organizovalo u Područnoj privrednoj komori RS u Doboju. Četvrtoj po redu, od ukupno pet predviđenih, prema Zaključku NSRS od 03. jula, kada se ta tačka našla na dnevnom redu sjednice. Poslednja je predviđena u Banjaluci.
Primjedbe i sugestije za izmjenu pojednih odredbi, na dobojskoj javnoj raspravi, dala je u ime udruženja koja se u ovom entitetu bave zaštitom potrošača Snežana Šešlija iz UG “ToPeeR”, traženjem da zakonodavac proširi odredbe o digitalnoj trgovini, reklamacijama i edukaciji potrošača.
”Nije dovoljno regulisana kolektivna zaštita potrošača, te smo u tom dijelu predložili šest novih odredbi, a naš stav je da bi se trebala uvesti certifikacija udruženja koja se bave ovom temom, kako bi imali i veću odgovornost prema potrošačima da ćemo im pružiti adekvatnu zaštitu” – rekla je Šešlija na Javnom raspravi.
Više primjedbi na predložena rješenja u novom zakonu imao je i predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović, koji se fokusirao na oblast potrošačkih prava kada je u pitanju pružanje javnih usluga.
“Predlažemo izmjene u dijelu da se nametne obaveza savjetodavnom tijelu javnih preduzeća da prilikom razmatranja povećanja cijena usluga od opšteg ekonomskog interesa razlozi za povećanje budu najmanje 15 dana prije javno objavljeni na medijima koji su dostupni većini potrošača, sa pozivom da potrošači svoje primjedbe i prijedloge mogu dostaviti savjetodavnom tijelu i udruženju za zaštitu potrošača. Prijedlog je i da se doda novi stav o obavezi udruženja potrošača ili udruženja za zaštitu potrošača da u savjetodavno tijelo i komisije za rješavanje reklamacija delegiraju predstavnike koji imaju podršku većine prethodno konsultovanih potrošača, kao i novi stav o obavezi predstavnika potrošača u savjetodavnom tijelu da obavi prethodne konsultacije sa potrošačima u vezi pitanja koje treba biti razmatrano u ovom tijelu“ – istakao je Dejanović.
Svoje primjedbe i sugestije dali su i pružaoci usluga, konkretno predstavnici trgovačkih centara, a, u ime resornog ministarstva, šef Odsjeka za zaštitu potrošača u Ministarstvu trgovine i turizma Dragan Milaković, obećao je da će one, zajedno sa ostalim iznesenim na javnoj raspravi, biti ozbiljno razmotrene i u dobrom dijelu uvažene.
Inače, stupanjem na snagu zakona, udruženja za zaštitu potrošača koja su upisana u evidenciju Ministarstva obavezna su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Ministar bi, s druge strane, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, trebao donijeti podzakonske akte, a ključni su šest Pravilnika.
Od strane obrađivača, odnosno Ministarstva trgovine i turizma RS u obrazloženju je naznačeno da se novim Zakonom o zaštiti potrošača uređuju odredbe o zaštiti potrošača iz člana 169. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije i člana 38. Povelje Evropske unije o osnovnim pravima u kojem se ističe da su politike Unije usmjerene na visok nivo zaštite potrošača.
„U dijelu sekundarnih izvora prava EU, obrađivač je vršio usklađivanje sa Direktivom 85/374/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi odgovornosti za proizvode sa nedostatkom. Donošenje Nacrta doprinijeće ispunjavanju obaveza iz člana 76. SSP-a , koje se odnose na saradnju ugovornih strana u oblasti zaštite potrošača“ – navedeno je u obrazloženju, čime je, istaknuto je od strane učesnika današnjeg skupa u Doboju, utisak da je primaran cilj donošenja novog zakona zapravo formalno ispunjavanje obaveza BiH prema EU, odnosno EU integracijama, a da je tek u pozadini istinska namjera bolje zaštite prava potrošača u našoj zemlji.
(Lj.Đ., Odgovorno)
