„Ministarstvo pokušava kroz ovaj vanredni pravni lijek dopuniti razloge osporenog upravnog akta, umjesto da dokaže da su ti razlozi već postojali i bili adekvatno obrazloženi u trenutku njegovog donošenja. Takvo postupanje nije dopušteno. Sudska kontrola zakonitosti upravnog akta ne može se zasnivati na naknadno konstruisanim razlozima, jer bi to bilo suprotno načelima zakonitosti, načelu pravne sigurnosti i pravu javnosti na djelotvornu sudsku zaštitu“ – stoji, između ostalog, u Odgovoru Aarhus centra od 24.07.2026., sa izjavom da je zahtjev Ministarstva neosnovan i Vrhovnom sudu je predloženo da se on odbije i potvrdi presuda banjalučkog Okružnog suda.
O prisutnosti snažnog rudarskog lobija unutar vlasti u Republici Srpskoj ponovo svjedoče njihova nastojanja da po svaku cijenu zaštite investitore rudarskih aktivnosti, ne obazirući se ni na njihove nezakonite radnje prije dobijanja koncesije.
Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je Vrhovnom sudu Republike Srpske uputilo Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, kojom je Okružni sud u Banjaluci, po tužbi eko aktivista mreže „Resursni Aarhus centar u BiH“ i Ekološkog udruženja „Gostilj Ozren“, poništio akt Ministarstva, kojim su nosioca projekta “Limunkop” d.o.o. Doboj oslobodili sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu, kao i obaveze da pribavi Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat eksplotacije minerala na površini eksploatacionog polja od 8,4 hektara u Rječici, između Doboja i Maglaja.
Sud u Banjaluci je u presudi, navođenjem niza propusta u postupku donošenja Rješenja o oslobađanju od izrade Studije uticaja na životnu sredinu, potvrdio na taj način osnovanost tužbe eko aktivista od 27.11.2025. godine. Da, između ostalih, nadležni organ nije utvrdio sve činjenice i uvažio stručna mišljenja nadležnih organa u pogledu njihovih primjedbi i sugestija ili ih je propustio pribaviti u tom postupku.
U zahtjevu Ministarstva je od Vrhovnog suda zatraženo da Okružni sud uvaži zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke i istu u cjelosti poništi i odredi da Okružni sud u Banja Luci sprovede ponovo upravni spor, navodeći činjenice i okolnosti koje je naveo u Zahtjevu. A, one su prema Odgovoru na Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke zatraženog od Vrhovnog suda, samo prepisane iz prethodnog Odgovora tuženog, odnosno Ministarstva.
„Ministarstvo pokušava kroz ovaj vanredni pravni lijek dopuniti razloge osporenog upravnog akta, umjesto da dokaže da su ti razlozi već postojali i bili adekvatno obrazloženi u trenutku njegovog donošenja. Takvo postupanje nije dopušteno. Sudska kontrola zakonitosti upravnog akta ne može se zasnivati na naknadno konstruisanim razlozima, jer bi to bilo suprotno načelima zakonitosti, načelu pravne sigurnosti i pravu javnosti na djelotvornu sudsku zaštitu“ – stoji, između ostalog, u Odgovoru Aarhus centra od 24.07.2026., sa izjavom da je zahtjev Ministarstva neosnovan i Vrhovnom sudu je predloženo da se on odbije i potvrdi presuda banjalučkog Okružnog suda.
Na postupanje i ponašanje resornog ministarstva za zaštitu životne sredine su posebno ogorčeni eko aktivisti okupljeni u inicijativu „Reci NE kamenolomu u Rječici na Ozrenu“, kao i mještani Rječice, koji je takođe posredstvom svog Udruženja „Kolo“ podnosili krivične prijave zbog eksploatacije tehničkog kamena pod izgovorom odobrenih geo istraživanja.
Pritom ukazuju na, 12.06.2026. objavljenu, podignutu i potvrđenu optužnicu Okružnog javnog tužilastva Doboj, kojom je, praktično, potvrđeno da su ozrenski eko aktivisti bili u pravu kada su tvrdili da je u dobojskoj mjesnoj zajednici Rječica, pod izgovorom geoloških istraživanja, privredno društvo “Limunkop” d.o.o. Doboj, protivno propisima, vršilo eksploataciju mineralne sirovine – tehničkog građevinskog kamena na lokalitetu “Ravna kosa”.
„Traženjem „obaranja“ presude Okružnog suda odgovorni u Ministarstvu treba da se barem postide zbog optužnice OJT Doboj, kao i gradske vlasti Doboja, koje su na sjednici Skupštine grada 06.06.2024.godine prvo uskratile saglasnost tom privrednom društvu da nakon završenih geoloških istraživanja, pokrene postupak dodjele koncesije za eksploataciju, da bi već naredni mjesec, tačnije na sjednici 25.07.2024. godine, ponovo odbornici SG Doboj razmatrali i izjašnjavali se po ovom pitanju i dali saglasnost. Iako je, ubjeđeni smo, velika većina odbornika znala da se u Rječici već vrši eksplatacija kamena, pod formalnim, odobrenim geološkim istraživanjima. I gradske vlasti i republičke znaju da su već postojeći kamenolomi na Ozrenu „Šahin kamen” i „Osojnica”, udaljeni svega pet kilometara od lokaliteta „Ravna kosa“. I da je Prostornim planom Grada Doboja 2018. do 2038. godine taj prostor Ozrena predviđen kao šuma, te da je Grad Doboj 30.04.2024. godine Odlukom Skupštine grada proglasio Ozren, kojem pripada i Rječica, zaštićenim područjem“ – kažu eko aktivisti, postavljajući i pitanje odgovornosti lokalnih i republičkih vlasti za niz ovih kršenja zakona.
(Lj.Đ., Odgovorno)
