Autor: bhdani.oslobodjenje.ba | Foto: bhdani.oslobodjenje.ba

Javno preduzeće nije sinonim za uspjeh

by fer_urednik

Za Autoceste Federacije BiH, u kojima inače radi oko 450 uposlenika, zanimljivo je da su na svojim računima do 2021. imale velike iznose neraspoređene dobiti. S druge strane, istini za volju, treba napomenuti i da imaju velika zaduženja

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko javnih preduzeća koja su jako profitabilna, a koja su prethodnih godina uvijek bila na vrhu lista najuspješnijih bh. kompanija. No, da ne bude zabune – sintagma javno preduzeće nije sinonim za uspjeh, pa se čak i uspjeh kompanija, javnih preduzeća, iz istog sektora znatno razlikuje.

Vjerovatno najuspješnija kompanija koja je ujedno i javno preduzeće je JP Autoceste Federacije BiH Mostar. Posljednjih pet godina neto dobit ove kompanije se kretala ovako: 2017. završena je sa 65,3 miliona KM, 2018. sa 117,4 miliona KM, 2019. sa 133,7 miliona KM, 2020. sa 131,6 miliona KM, da bi onda neto dobit u 2021. pala na 15,4 miliona KM.

Za ovu kompaniju, u kojoj inače radi oko 450 uposlenika, zanimljivo je da je na svojim računima do 2021. imala velike iznose neraspoređene dobiti. Tako su, naprimjer, Autoceste Federacije BiH na kraju 2020. na računu imale 811 miliona KM neraspoređene dobiti iz prethodnog perioda, što je u 2021. palo na 133 miliona KM. S druge strane, istini za volju, treba napomenuti i da ova kompanija ima velika zaduženja – na kraju 2021. to su bile 1,2 milijarde KM dugoročnih obaveza po osnovu dugoročnih kredita.

U samom vrhu prethodnih godina bile su još i telekomunikacione kompanije. Tako je, naprimjer, neto dobit JP BH Telecom Sarajevo 2017. iznosila 63,1 milion KM, godinu kasnije 56,2 miliona KM, 2019. dobit je iznosila 50,9 miliona KM, 2020. godine 47,1 milion KM, a 2021. 63,3 miliona KM.

Tu je još i JP Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, čiji je poslovni rezultat znatno slabiji, uprkos činjenici da gotovo 44 posto dionica kontrolira moćni njemački telekom-div Deutsche Telekom. Nijemci u HT Mostar kontrolišu finansije, ali, očigledno, to nije garant uspješnosti kompanije. Tako je HT Mostar 2017. završio sa milion KM (dakle, 63 puta lošije od BH Telecoma), pa se 2018. profit “vinuo” do čak 2,2 miliona KM, da bi potom opet pao na 115 hiljada KM, 2020. na 48 hiljada KM i 2021. na 213 hiljada KM.

Ipak, najbolje rezultate već godinama među telekom-operatorima ima Telekom Srpske (ili m:tel) Banja Luka. Ova je kompanija 2017. završila sa 60 miliona KM dobiti, 2018. sa 61 milion KM, 2019. sa 61 milion KM, 2020. sa 64 miliona KM i 2021. sa 74,3 miliona KM. Očigledno Telekom Srbije, koji je većinski vlasnik banjalučkog m:tela, svoj posao daleko bolje radi na istom tržištu nego Nijemci.

I na kraju tu su, naravno, elektroprivrede. Ove su kompanije u osnovi jako interesantne, posebno u današnje vrijeme kad se evropske zemlje suočavaju s velikim nestašicama (električne) energije. Nezavisni energetski stručnjaci zemlje Evropske unije nazivaju “energetskim vampirima” jer troše znatno više energije nego što mogu same da proizvedu, a sada se, zbog situacije u Ukrajini i nestašice energije, “omotavaju” oko drugih zemalja u pokušaju da isisaju (električnu) energiju iz njih.

Uporedni podaci o proizvodnji električne energije per capita u BiH i zemljama EU u regionu su neumoljivi: 5.393 kWh po glavi stanovnika u BiH nasuprot 5.133 kWh u Grčkoj, 4.625 kWh u Poljskoj, 3.638 kWh u Hrvatskoj, 3.583 kWh u Mađarskoj i 3.037 kWh u Rumuniji. Zbog toga su bh. elektroprivrede pod “prismotrom” iz EU i, naravno, SAD-a (MMF aktivno pretresa bh. elektroenergetski sektor upravo ovih dana).

Elektroprivreda BiH Sarajevo je, naprimjer, 2017. završila sa 412 hiljada KM neto dobiti, 2018. sa 49,1 milion KM, 2019. sa 18 miliona KM, 2020. sa 9,5, a 2021. sa 12,3 miliona KM. A koliko je profitabilno biti pod prismotrom iz EU, svjedoče planovi ove kompanije. Tako je, naprimjer, Elektroprivreda BiH planirala 2022. završiti sa 6,1 milion KM neto dobiti, ali zato je plan profita za 2023. porastao na 115 miliona KM, za 2024. na 264 miliona KM i za 2025. na 393 miliona KM. Zanimljivo, zar ne?

Elektroprivreda HZHB Mostar iskazala je u 2017. 237 hiljada KM neto dobiti, godinu kasnije 16,6 miliona KM, 2019. dobit je iznosila 2,4 miliona KM, 2020. 821 hiljadu KM i na kraju 2021. je narasla na 42,9 miliona KM. Elektroprivreda RS-a Trebinje slično: 2017. sa 424 hiljade KM neto dobiti, 2018. sa 1,8 miliona KM, 2019. sa 33 miliona KM, 2020. sa 9,2 miliona KM i 2021. 68,5 miliona KM.

Sve tri bh. elektroprivrede, uprkos agresivnoj kampanji ESG (Environmental, Social and Governance) politike u BiH od lokalnih komercijalnih banaka po diktatu Wall Streeta, sa širokim osmijehom dočekuju naredne godine. I to uprkos činjenici da većinu električne energije generišu u termoelektranama..

Povezane vijesti