“Otpori kojima svjedočimo u Foči, Istočnom Sarajevu, Višegradu, Šipovu, Vlasenici, Trnovu, Kotor Varoši i brojnim drugim mjestima svjedoče da su građani i građanke uvidjeli sve pogubne uticaje realizacije ovakvih projekata, odnosno da ne žele izgradnju mHE na našim čistim i pitkim planinskim rijekama i potocima.”, konstatuju iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Iako je u Federaciji BiH, zahvaljujući eko aktivizmu i senzibilizaciji javnosti za ovu temu, što je, u konačnici uticalo i na vladu i poslanike u ovom entitetu, od 2022. zabranjena izgradnja novih malih hiroelektrana (a u avgustu 2025. je istekao i krajnji rok za pribavljanje neophodnih dozvola onima koji su u trenutku usvajanja zakonske zabrane već imali potpisane ugovore o koncesiji), u Republici Srpskoj nije. I vlast, poznata po netransparentnosti i optužbama za korupciju, zloupotrebu položaja i pljačku javnih sredstava i prirodnih bogatstava, nastavlja da podržava projekte sebi bliskih investitora, ignorišući i nezadovoljstvo i proteste građana i sudske odluke kojim se obaraju njihove dozvole i činjenicu da je društvena korist od MHE beznačajna spram štete koja se njihovom izgradnjom proizvodi.
No, eko aktivisti ne odustaju. Uspjeh koji su postigli usvajanjem zakona u Federalnom parlamentu nije ih uljuljkao Kako su, tada, i najavili, nastavljaju borbu za svaku rijeku. A za razliku od političara, oni svoja obećanja i ispunjavaju. Pa su posljednje godine ispunjene aktivnostima i uspjesima u borbi protiv izgradnje mini hidroelektrana, na rijekama širom BiH.
“Borbe građana i građanki u brojnim lokalnim zajednicama rezultirale su spašavanjem desetina rijeka i potoka kojima su prijetile smrtne presude – stavljanje u cijevi zbog profita isključivo njihovih investitora.”, navode iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Upozoravajući da je za potpuni uspjeh “u borbi protiv ovih pošasti, kojih je u Bosni i Hercegovini izgrađeno i pušteno u pogon ukupno 123” (a planirano više od 400!), nužno da i u Republici Srpskoj bude doneseno zakonsko rješenje slično onom koje je prije skoro 4 godine usvojeno u Federaciji.
Stoga su, iz ove organizacije, krajem februara ove godine na adrese svih poslanika i poslanica Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade i resornog ministarstva uputili apel za pripremu i usvajanja zakona kojim bi se i u ovom entitetu onemogućila daljnja devastacija rijeka izgradnjom mini hidroelektrana.
Ukazujući pritom na činjenicu da su sve dosad izgrađene mHE u Bosni i Hercegovini – od čega 70 u FBiH i 53 u RS – proizvele tek mizernih 2,15% od ukupno proizvedene električne energije u državi. Što potpuno razobličava licemjerje vlasti koja svoju podršku ovakvim projektima pravda “strateškim potrebama za električnom energijom” ili “nužnošću prelaska na zelenu energiju”.
“Otpori kojima svjedočimo u Foči, Istočnom Sarajevu, Višegradu, Šipovu, Vlasenici, Trnovu, Kotor Varoši i brojnim drugim mjestima svjedoče da su građani i građanke uvidjeli sve pogubne uticaje realizacije ovakvih projekata, odnosno da ne žele izgradnju mHE na našim čistim i pitkim planinskim rijekama i potocima.”, konstatuju iz ACT-a. I dodaju:
“Uz poruku da se naše nebo ne smije pokušati dekarbonizovati uništavanjem prirodnih vodotoka koji nose čistu i pitku vodu, koje će sve više trebati u godinama i decenijama globalnog zatopljavanja pred nama, upućujemo apel za usvajanje zakonske zabrane izgradnje mHE i u Republici Srpskoj.”
Podsjetimo na kraju da je Narodna skupština Republike Srpske još u februaru 2021., pod pritiskom javnosti, usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka, baziranu na zaključcima i preporukama Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju male hidroelektrane. No, od tog, tada obećavajućeg gesta vlasti u RS, nije se učinilo ništa više na zaštiti ovdašnjih rijeka. Naprotiv.
(T.H., Odgovorno)
