Nekadašnji gigant iz oblasti namjenske industrije, sarajevska firma Zrak, broji možda i posljednje mjesece do definitivnog gašenja. Dokazuje to i nedavno objavljeni Izvještaj o finansijskoj reviziji firme Zrak za 2022. godinu. Federalni revizori su dali negativno mišljenje i kada je riječ o reviziji finansijskih izvještaja, i kada je riječ o reviziji usklađenosti. Izvještaj pokazuje kako je prethodna upravljačka struktura, predvođena bivšim direktorom, SDA-ovim Nedžadom Koldžom, vodila ovu firmu ka stečaju.
Niz je zamjerki koje su imali revizori kada je riječ o radu i poslovanju ove firme čija je budućnost i više nego neizvjesna. Istaknuto je kako Zrak već duže vrijeme posluje u uslovima potpune nelikvidnosti i nesolventnosti, a da je najveći dio nekretnina pod hipotekama.
Općinski sud u Sarajevu je rješenjem od 14. aprila 2023. godine otvorio stečajni postupak nad Zrakom i imenovao kao stečajnog upravnika Mesuda Bogilovića. Vlada Federacije je prvog dana juna usvojila prijedlog zaključka Ministarstva energije, rudarstva i industrije koji se odnosi na preispitivanje osnovanosti pokretanja stečajnog postupka.
Poznato je da Zrak već godinama grca u dugovima, a najveća dugovanja nastala su zbog neizmirivanja obaveza po osnovu plata, poreza i doprinosa na plate. Takva situacija je bila i u 2022. godini.
„Društvo u 2022. godini nije izmirivalo svoje obaveze po osnovu plata i doprinosa, zbog čega je ukupna obaveza po ovom osnovu na 31. 12. 2022. godine uvećana za 2.068.412 KM u odnosu na prethodnu godinu. Od obračunatih plata za 12 mjeseci, Društvo je isplatilo neto obavezu plata radnicima samo za pet i po mjeseci, bez uplate pripadajućih poreza i doprinosa na isplaćene plate“, navodi se u izvještaju, uz podatak da su dugovi prema ovom osnovu, kada se dodaju obaveze iz prethodnog perioda, narasli na 12.740.577 KM.
Imali su revizori zamjerke i na rad organa upravljanja, odnosno Upravnog i Nadzornog odbora, te Skupštine.
„Nisu obavljali zadatke propisane Zakonom o privrednim društvima, što je imalo velikog uticaja na normalno funkcionisanje i rješavanje nagomilanih problema u Društvu, zbog čega je 11. 4. 2023. godine otvoren stečajni postupak“, napisali su revizori, ističući kako nije provedena konkursna procedura za članove Uprave, nisu imenovani članovi Odbora za reviziju… te ukazujući na to da je potrebno da se organi upravljanja uključe u rješavanje problema.
Istovremeno, revizori ocjenjuju neprimjerenim sve beneficije koje su imali članovi Uprave – od visokih plata, preko prava na korištenje službenog vozila i nabavku novog vozila u vrijednosti do 50.000 KM, nabavku novog mobilnog telefona, laptopa…
Slične zamjerke revizori su imali i kada je riječ o troškovima reprezentacije.
„U okviru troškova primljenih usluga iskazani su troškovi reprezentacije u iznosu od 3.847 KM, od kojih se 2.230 KM odnosi na reprezentaciju u vlastitim prostorijama, a 584 KM na ugostiteljske usluge. Za navedene iznose nije nam prezentovano u koju svrhu su utrošeni, kojim povodom, te koja lica su koristila navedenu reprezentaciju u vlastitim prostorijama i ugostiteljske usluge. Navedeno posebno ističemo imajući u vidu status tekuće nelikvidnosti i finansijske nestabilnosti u kojem se Društvo nalazi“, upozorava se u izvještaju.
SAMO DVA UGOVORA
Kada je riječ o skromnim prihodima Zraka u 2022. godini, konstatovano je da do 21. decembra te godine nije zaključen niti jedan novi ugovor. Tek tada su zaključena dva s jednom austrijskom firmom, ukupne vrijednosti 685.377 KM. Međutim, i ovi ugovori su donekle problematizirani:
„Zbog nemogućnosti Društva da svojim proizvodnim kapacitetima ispoštuje dinamiku realizacije ugovora, sklopljena su četiri ugovora sa kooperantima (najznačajniji sa HM Zubčanik d.o.o. Tešanj ukupne vrijednosti 147.420 KM). Budući da nam nije prezentovana kalkulacija cijene koštanja za proizvode koji su predmet navedenog ugovora, te da značajan dio posla vrše kooperanti, ne možemo potvrditi njegovu rentabilnost“, naveli su revizoru u svom izvještaju.
Ostvareni su određeni prihodi od ugovora koji se zaključivani ranijih godina (Latvija, Srbija…), ali je revizorska zamjerka što Zrak nema interne procedure kojima se utvrđuje način formiranja cijena, već se cijene formiraju prilikom pregovaranja sa kupcima na osnovu dostavljenih ponuda, što nije u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini FBiH.
Kada je riječ o ostalim prihodima, oni se najvećim dijelom odnose na prihode po osnovu potpisanih ugovora o zakupu poslovnog prostora i prefakturisane režijske troškove u skladu sa potpisanim ugovorima. Otkriveno je i kako, kada je riječ o ugovorima o zakupu, jedinične cijene po kvadratnom metru iznose tek od dvije do šest maraka!
Istina, Zrak i potražuje određena sredstva – potraživanja od kupaca u zemlji iskazana su u iznosu od 376.302 KM. Najveći dio odnosi na potraživanja od preduzeća BNT Novi Travnik u iznosu od 206.640 KM, koja su starija od godinu dana. Međutim, navodi se, Zrak nije poduzeo nikakve aktivnosti na naplati potraživanja u dijelu pokretanja tužbi niti je izvršio ispravku vrijednosti potraživanja.
KOLIKA JE VRIJEDNOST IMOVINE?
Posebnu pažnju revizori su dali i imovini Zraka, te njenoj vrijednosti. Kako je navedeno, vrijednost stalnih sredstava iskazana je iznosu od 20.518.263 KM, ali iz Zraka nisu vršili ocjenu postoje li bilo kakvi pokazatelji da je vrijednost nekog sredstva umanjena, te nije preispitan ostatak vrijednosti i korisni vijek upotrebe imovine.
„Navedeno ima značajnost jer Društvo raspolaže nekretninama značajne vrijednosti koje su davno izgrađene i opremom koja je davno nabavljena, a na kojima su potrebna redovna značajna ulaganja s ciljem održavanja korisnog vijeka upotrebe. Izvršenom revizijom na terenu konstatovali smo da se veći dio nekretnina Društva nalazi u stanju devastacije, sa vidljivim oštećenjima, i postavlja se pitanje njihove stvarne vrijednosti i mogućnosti revitalizacije. Zbog toga smatramo da postoje indicije da je vrijednost stalnih sredstava kojima Društvo raspolaže značajno umanjena od knjigovodstvene vrijednosti“, ističu revizori.
Duga je lista svih drugih zamjerki koje su imali revizori. Između ostalog, da su se zaključivali ugovori o djelu, u kontinuitetu, za obavljanje poslova koji su sistematizovani Pravilnikom o radu, da je prijem u radni odnos pet zaposlenika na određeno vrijeme vršen bez provođenja javnog oglašavanja, da se nisu otplaćivale obaveze prema osnovu primljenih pozajmica, da nije izvršen popis imovine i obaveza, da nema uspostavljenog sistema praćenja i obračuna proizvodnje, da se ne vodi evidencija o radnom vremenu zaposlenika, da plan poslovanja nije zasnovan na realnim pokazateljima…