“U prethodnih godinu i po aktivno smo radile na tome da se mentalno zdravlje majki prepozna kao prioritet u BiH. Napravljeni su i konkretni pomaci, u Republici Srpskoj skrining na postporođajnu depresiju već je dio sistemskih mjera kroz Program promocije mentalnog zdravlja građana. U Brčko distriktu uskoro očekujemo isto, a u Federaciji BiH još uvijek nemamo konkretan odgovor da li će i kada majke postati prioritet.”, navode iz Centra za edukaciju i promociju zdravog života EKO EHO.
Juče je i u Bosni i Hercegovini, obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja majki. Ne baš na način na koji problem na koji taj dan ukazuje zaslužuje. Ali su neki, kao što je banjalučki Centar za edukaciju i promociju zdravog života EKO EHO, iskoristili priliku da podsjete na značaj i potrebu ozbiljnog bavljenja ovim problemom čitavog društva.
Upozorili su da se čak svaka peta majka suočava s postporođajnom depresijom i da mnoge nikada ne dobiju podršku koja im je potrebna. Te podsjetili na odnos vlasti u BiH u ovom kontekstu.
“U prethodnih godinu i po aktivno smo radile na tome da se mentalno zdravlje majki prepozna kao prioritet u BiH. Napravljeni su i konkretni pomaci, u Republici Srpskoj skrining na postporođajnu depresiju već je dio sistemskih mjera kroz Program promocije mentalnog zdravlja građana. U Brčko distriktu uskoro očekujemo isto, a u Federaciji BiH još uvijek nemamo konkretan odgovor da li će i kada majke postati prioritet.”, navode iz Centra.
Naučna istraživanja u svijetu, prema portal Hrvatskog psihološkog društva, pokazuju da svaka treća trudnica osjeća povišenu anksioznost, a oko 15% trudnica koje iščekuju prvi porođaj imaju klinički značajan strah od porođaja. Depresivni simptomi su izraženi kod oko 10-13 % trudnica, a poslijeporođajna depresija pogađa oko 8% žena koje nikad ranije nisu imale težih psihičkih teškoća, što znači da je učestalost čak i veća u općoj populaciji. Iako vrlo rijetko, može se javiti i poslijeporođajna psihoza koja zahtijeva neodgodivo psihijatrijsko liječenje.
Takođe, svaka treća ili četvrta žena doživi traumatsko iskustvo porođaja, dok 3% žena doživljava posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nakon porođaja. Uz PTSP nakon porođaja često se javlja i depresija. A kod oko 4% majki može javiti opsesivno-kompulzivni poremećaj ili generalizirani anksiozni poremećaj.
Ono što je zabrinjavajuće je da, prema inozemnim istraživanjima, tek svaka četvrta žena s poslijeporođajnom depresijom potraži pomoć. To znači da tri od četiri žene pate u tišini svoga doma.
Psiholozi zato upozoravaju da se odgovornost za traženje pomoći nikako ne smijemo prepustiti samim ženama s teškoćama. “Naime, samookrivljavanje, koji je jedan od simptoma depresije, je upravo jedan od razloga zašto žene ne traže pomoć, što je paradoksalno! To bi bilo kao da netko sa slomljenom nogom ne ode na hitnu jer se okrivljuje da je sam kriv što je pao.”, pojašnjavaju.
Stoga je generalna preporuka da kao društvo moramo osigurati potrebne korake: provoditi psihoedukaciju o psihičkim teškoćama u trudnoći i nakon porođaja za majke i porodice, ali i za zdravstvene radnike, provoditi trijažu za psihičke teškoće kroz zdravstveni sistem, implementirati efikasne preventivne programe te omogućiti dostupnu stručnu pomoć.
Prvenstveno je potrebno podizati svijest o mogućim problemima, da bi majke koje imaju takvih teškoća znale da nisu same.
“Rano prepoznavanje može promijeniti život majke, djeteta i cijele porodice.”, naglašavaju iz Centra za edukaciju i promociju zdravog života EKO EHO. I dodaju:
“Podsjećamo da je briga o majkama dugoročno ulaganje u dobrobit društva i zajednice.”.
(T.H., Odgovorno)
