„Postoji cijeli segment ljudi koji su izloženi prijetnjama i raznim vrstama pritisaka. Nismo ih namjerno zvali aktivisti nego branitelji i braniteljice ljudskih prava kako bi im dali znatno veću vrijednost, jer preko njih vidimo stanje demokratije i ljudskih prava. Oni su na prvoj liniji odbrane ljudskih prava i u stanju su da preokrenu cijelo društvo“.
30.01.2026. u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Udruženja BH Novinari, u Sarajevu je predstavljen izvještaj monitoringa o pravima i sigurnosti branitelja i braniteljica ljudskih prava, te, dvogodišnjeg djelovanja Linije za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u BiH.
Branitelji i braniteljice ljudskih prava u Bosni i Hercegovini već godinama djeluju u ambijentu obilježenom stalnim pritiscima, prijetnjama i pokušajima diskreditacije, pri čemu ti napadi često dolaze od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.
Upravo zbog toga, uz finansijsku podršku Evropske unije, 2024. je i uspostavljena je ova Linija čiji je cilj pružanje besplatne pravne i hitne stručne pomoći braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u BiH koji trpe nasilje, napade i prijetnje zbog zaštite i javnog zagovaranja ljudskih prava. Na uspostavljanju ove linije i njenom jačanju zajedno su radili Helsinški parlament građana Banja Luka i Udruženje BH Novinari
Na predstavljanju u Sarajevu je navedeno da je tokom prethodne dvije godine Linija za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava postupala u 17 slučajeva, od čega su dva okončana u korist branitelja, tri djelimično, dok je sedam predmeta i dalje u toku. Istovremeno su prema domaćim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava upućene stotine inicijativa.
Istaknuto je da prije uspostavljanja ove Linije, u Bosni i Hercegovini nije postojao nijedan poseban mehanizam koji bi braniteljima i braniteljicama ljudskih prava osigurao besplatnu pravnu ili drugu vrstu podrške, a njihov položaj nije bio jasno definisan ni u institucionalnom, ni u pravnom okviru.
Branitelji ljudskih prava se često suočavaju sa SLAPP tužbama i dugotrajnim sudskim postupcima koje, bez podrške, nisu u mogućnosti finansijski iznijeti.
Aleksandar Žolja, izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka istakao je da država vrlo često ne stoji iza branitelja i braniteljica ljudskih prava, a nerijetko se pojavljuje i kao protivnik.
“Naša uloga je da pružimo pravnu i institucionalnu podršku tamo gdje ona izostaje”, rekao je. I naglasio:
„Postoji cijeli segment ljudi koji su izloženi prijetnjama i raznim vrstama pritisaka. Nismo ih namjerno zvali aktivisti nego branitelji i braniteljice ljudskih prava kako bi im dali znatno veću vrijednost, jer preko njih vidimo stanje demokratije i ljudskih prava. Oni su na prvoj liniji odbrane ljudskih prava i u stanju su da preokrenu cijelo društvo“.
Pravnik i koordinator Linije Filip Novaković pojasnio je da Linija za pomoć nije zamišljena kao zamjena za postojeće institucije, već kao dodatni mehanizam solidarnosti i podrške.
On je ukazao na to da kršenja dolaze iz različitih dijelova sistema, jer „pritisak nije izolovani incident nego rasprostranjeni institucionalni obrazac“. I da je posebno zabrinjavajuće nepostupanje i administrativna šutnja, odnosno ignorisanje odluka i presuda. U tom smislu naveo je i da se najčešće krše – pravo na pravično suđenje, na slobodu izražavanja, pravo na pristup informacijama i slobode medija, kršenje prava djece, osoba s invaliditetom, ekoloških prava.
Prema njegovim riječima, potrebni su i politička volja i institucionalna odgovornost, kad je u pitanju djelovanje braniteljica i branitelja ljudskih prava, jer oni „nisu neprijatelji države, nego njen najvažniji saveznik i korektiv“.
No, da li to shvataju političari vrlo brzo ćemo da vidimo.
U toku je, naime, izrada nacrta zakona o zaštiti branitelja i braniteljica ljudskih prava, koji bi Bosnu i Hercegovinu mogao učiniti prvom evropskom državom sa posebnim zakonom u ovoj oblasti. Ako bude političke volje. Koje, međutim, znamo, hronično nedostaje.
Aleksandar Žolja, predstavio je i publikaciju “Branitelji i braniteljice ljudskih prava u Bosni i Hercegovini – prava položaj i prepreke (2024 – 2025)”, treći izvještaj Kuće ljudskih prava Banja Luka, o položaju, izazovima i preprekama s kojima se susreću branitelji i braniteljice ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Izvještaj, kao i prethodni, konstatuje dalji porast institucionalne netransparentnosti i pritisaka na branitelje i braniteljice ljudskih prava u BiH.
“Vlasti u Republici Srpskoj posebno su razvijale zakonske prijedloge koji otežavaju djelovanje branitelja/ki ljudskih prava; a uz to su mnogi branitelji/ke ljudskih prava doživljavali dodatne pritiske kroz javne izjave političara i medija naklonjenih vlastima, koji su ih označavali kao „izdajnike”, „strane plaćenike” i „agente stranog uticaja”. Takva retorika podsticala je „atmosferu straha” i nesigurnosti, čime se sužavao prostor za slobodno djelovanje branitelja/ki ljudskih prava u zemlji.”, navodi se u Izvještaju. I naglašava da “posebno zabrinjava nastavak nedostatka dijaloga i participativnosti u oblikovanju javnih politika i zakona”.
Izvještaj je ukazao na tri temeljna izazova: administrativnu inertnost i netransparentnost koje otežavaju pristup pravima, prakse koje suštinski sužavaju građanski prostor i obeshrabruju učestvovanje i neujednačenu institucionalnu reakciju koja proizvodi nejednakost u zaštiti.
(T.H., Odgovorno)
