“Posebno naglašavamo da je ovakva sudska praksa u potpunoj suprotnosti sa anti-SLAPP direktivom koju je usvojio Evropski parlament 2024. godine , a čiji je cilj zaštita novinara i medija od strateških tužbi usmjerenih na gušenje javne debate, kritičkog novinarstva i istraživanja tema od javnog značaja.”, navodi se u saopštenju Upravnog odbora udruženja BH Novinari, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Udruženje/udruga BH Novinari i Linija za pomoć novinarima izražavaju ozbiljnu zabrinutost povodom drugostepene presude Kantonalnog suda u Širokom Brijegu kojom se Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) nalaže uklanjanje tekstova sa njihovog portala, nakon što su novinari već novčano sankcionirani zbog klevete i naređeno im je da objave uvod i izreku presude.
BH Novinari smatraju da je naredba Kantonalnog suda u Širokom Brijegu o brisanju objavljenih tekstova pretjerana, nesrazmjerna i krajnje problematična mjera, koja izlazi iz okvira legitimne zaštite ugleda tužitelja. Posebno zabrinjava činjenica da se novinarima i CIN –u izriče dvostruka sankcija – novčana kazna zbog klevete i istovremeno brisanje novinarskog sadržaja, čime se krši princip proporcionalnosti sankcija i ograničavanja medijskih sloboda u demokratskom društvu.
Podsjećamo da ovo nije prvi slučaj u kojem sudovi u Bosni i Hercegovini nalažu medijima uklanjanje tekstova, što predstavlja nedopustiv udar na slobodu medija i pravo javnosti na informacije od javnog interesa. Umjesto odluka o objavi presude, ispravke krivih navoda, javnog izvinjenja medija ili nadoknade štete kao profesionalnih i zakonskih reakcija na navodne klevetničke sadržaje, sudovi sve češće posežu za najrigidnijom mjerom – potpunim brisanjem novinarskih sadržaja.
Sudske naredbe o uklanjanju tekstova imaju dalekosežne posljedice na rad istraživačkih novinara i medija, uključujući zloupotrebe Zakona o zaštiti od klevete i uspostavljanje sudske prakse brisanja autorskih novinarskih tekstova svaki put kada moćni pojedinci ili institucije dobiju sudski spor protiv medija. Odobravanje zahtjeva tužitelja za brisanjem tekstova predstavlja institucionalni oblik cenzure i ima snažan zastrašujući efekat (chilling effect) na slobodu izražavanja i istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini.
Posebno naglašavamo da je ovakva sudska praksa u potpunoj suprotnosti sa anti-SLAPP direktivom koju je usvojio Evropski parlament 2024. godine , a čiji je cilj zaštita novinara i medija od strateških tužbi usmjerenih na gušenje javne debate, kritičkog novinarstva i istraživanja tema od javnog značaja. Uklanjanje tekstova nakon sudske presude predstavlja upravo ono što anti-SLAPP mehanizmi nastoje spriječiti, a to je zloupotreba pravosuđa radi cenzure i zastrašivanja medija i novinara, posebno onih koji rade u skladu sa profesionalnom etikom i u dobroj vjeri.
Udruženje BH Novinari poziva sve pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini da u predmetima koji se tiču slobode izražavanja primjenjuju standarde Evropskog suda za ljudska prava, te da zaštitu ugleda ne pretvaraju u sredstvo za cenzirisanje, odnosno potpuno brisanje medijskih sadržaja. Također, imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina članica Vijeća Evrope, pozivamo nadležne institucije države i pravosuđa da hitno usklade domaće zakonodavstvo i sudsku praksu sa anti-SLAPP direktivom, kao i drugim evropskim zakonodavstvom i principima zaštite prava na slobodu izražavanja i slobodnog rada medija.
(Odgovorno)
