Rezultat svjesno produkovanog vakuuma, koji traje još od 2013. godine, kada je nadležnost za utvrđivanje sukoba interesa oduzeta CIK-u, je da imamo nesankcionisane eklatantne primjere kršenja zakona o sukobu interesa, gdje porodične firme javnih funkcionera nesmetano dobijaju unosne poslove.
Jedan u nizu kompromisa na koji je pristala i pristaje vlast u Federaciji BiH, formirana nakon izbora 2022. godine, je opstruiranje uspostavljanja tijela nadležnog za sankcionisanje sukoba interesa, odnosno situacija u kojima javni zvaničnici kroz obavljanje svoje funkcije ostvaruju korist sebi ili osobama sa kojima su povezani rodbinskim ili drugim vezama.
Radi se o svjesnoj odluci kojom parlmentarnu većinu obezbjeđujete političkom korupcijom, odnosno ustupcima pojedinim akterima da nekažnjeno vrše nezakonite radnje. I nastavku, umjesto onemogućavanja bezakonja iz prethodnog perioda i sankcionisanja takvog ponašanja.
Transparency International na ovo upozorava aktuelnu Vladu, od njenog povlačenja iz parlamentarne procedure, u maju 2023., važnih antikorupcijskih zakona, među kojima je bio i prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji je već bio prošao određene procedure i usaglašavanja.
Novi zakon vlast nikada nije vratila ponovo u proceduru. Naprotiv, kao i prethodna, nastavila je brojnim opstrukcijama izbjegavati njegovo donošenje, uprkos deklarativnoj posvećenosti borbi protiv korupcije i ispunjavanju prioriteta na evropskom putu, kojim se, s druge strane, izričito traži unapređenje zakona koji regulišu ovu oblast na svim nivoima.
Rezultat ovog svjesno produkovanog vakuuma, koji traje još od 2013. godine, kada je nadležnost za utvrđivanje sukoba interesa oduzeta CIK-u, je da imamo nesankcionisane eklatantne primjere kršenja zakona o sukobu interesa, gdje porodične firme javnih funkcionera nesmetano dobijaju unosne poslove.
Među njima je i slučaj porodice Isak. Na koji ovih dana ponovo ukazuju iz Transparency Internationala.
TI BiH je, naime, pokušao prevazići prazninu usljed nepostojanja tijela nadležnog za sankcionisanje sukoba interesa, obrativši se Etičkoj komisija Parlamenta Federacije BiH, s obzirom da je Arnel Isak (inače sin Federalnog ministra Rame Isaka) poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. A Etička komisija može izreći sankcije zbog kršenja Etičkog kodeksa koji zabranjuje poslanicima da budu u sukobu interesa.
No, Etička komisija Parlamenta Federacije BiH odbila je preduzeti bilo kakve mjere protiv ovog federalnog poslanika, po prijavi za kršenje Etičkog kodeksa i otvoreni sukob interesa.
“Iz odgovora Komisije evidentno je da neće biti preduzete nikakve mjere, jer se više puta ponavlja da ovo tijelo nije nadležna za primjenu Zakona o sukobu interesa, iako je TI BiH jasno prijavio kršenje člana 19. Etičkog kodeksa, za koji ova komisija jeste nadležna”, navode iz Transparency Internationala.
Nastavlja se, dakle, ignorisanje postojanje Zakona o sukobu interesa prilikom imenovanja, dodjele tendera firmama povezanim sa javnim zvaničnicima ili budžetskih grantova udruženjima povezanim sa politikom.
“U međuvremenu firma DHD Zenica koja je u vlasništvu supruge federalnog zastupnika Arnela Isaka nastavila je dobijati poslove na tenderima. Poslednji ugovor vrijedan oko 12.000 KM ova firma dobila je krajem avgusta ove godine od “Javnog preduzeća za sportske objekte i terene d.o.o. Zenica”. Prethodno je u aprilu dobila okvirni sporazum vrijedan oko 55.000 KM za sukcesivnu nabavku goriva za Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Pored toga ova firma prošle godine sklopila je i okvirni sporazum za nabavku goriva, ulja i maziva sa Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica vrijedan oko 93 hiljade KM (bez PDV-a) a tu je i tender od JP “Grijanje” Zenica od skoro 26 hiljada KM.
TI BiH je i ranije upozoravao na sukob interesa, jer su firme u vlasništvu porodice federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka i njegovog sina Arnela Isaka dobijale poslove od države. Nakon pritiska javnosti i međunarodne zajednice došlo je do promjene vlasničke strukture u firmi Condor, koja je dobijala značajne poslove na tenderima od njihovog ulaska u vlast. Ovi slučajevi bili su eklatantan primjer otvorenog kršenja Zakona i zloupotrebe pravne praznine koja je nastala 2013. godine kada je nadležnost za utvrđivanje sukoba interesa oduzeta CIK-u. Od tada u FBiH ne postoji nadležno tijelo koje utvrđuje sukob interesa, a vlasti su u poslednjih 12 godina izbjegavale usvajanje novog zakona koji je bio među ključnim prioritetima u procesu EU integracija, a sada se našao i u Reformskoj agendi kao obaveza koja mora biti ispunjena do decembra ove godine.”, navode iz Transparency Internationala.
(N.N., Odgovorno / Foto: Oslobodjenje)
