Stranke u prvom redu služe za zapošljavanje kadrova, a u drugom za izvlačenje novca na razne načine, uglavnom putem javnih nabavki
Novi izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) pod nazivom “Organizovana korupcija: Političko finansiranje na Zapadnom Balkanu” pruža dubinsku analizu uloge političke moći u oblikovanju korupcije u regionu.
PUNJENJE DŽEPOVA
Izvještaj razmatra ono što jedan od autora Uglješa Ugi Zvekić opisuje kao organizovana korupcija – pokvareni ekosistem koji omogućava sistemsko sticanje nezakonite finansijske dobiti i manipulaciju društvenom podrškom radi ostvarivanja političke koristi. Izvještaj se fokusira na tri vrste političkog finansiranja: finansiranje političkih stranaka i izbora, politički uticaj i sticanje kontrole nad državnim preduzećima, kao i iskorištavanje i sticanje kontrole nad javnim nabavkama.
Navodi se da problem otežava i politička kultura u kojoj oni koji steknu moć nastoje da pune sopstvene džepove i iskorištavaju javne resurse za ličnu korist.
– Jedan od delova izveštaja pokazuje kako su državna preduzeća često postala de facto imovina vladajućih stranaka. Ova praksa omogućava upravljanje javnim preduzećima u interesu političkih stranaka ili onih koji su sa njima povezani. Zloupotreba javnih preduzeća kao izbornog plena nije jedinstvena za Zapadni Balkan, ali njen uticaj u regionu ima ozbiljne političke i ekonomske posledice, upozorava Zvekić.
Poziva se na duboke reforme u borbi protiv organizovane korupcije na Zapadnom Balkanu.
zvještaj ističe ono na šta NVO i mediji u BiH upozoravaju duži period, a to je kriminalno-političko udruživanje za izvlačenje javnog novca u privatne džepove putem javnih nabavki i to je u BiH očigledno. Rezultati monitoringa portala PratimoTendere su više nego jasni – 90% svih provedenih postupaka javnih nabavki koji se realizuju u BiH su rizični na korupciju i druge zloupotrebe, kaže nam Slobodan Golubović, urednik portala PratimoTendere, i dodaje da su razlozi za ovakvo stanje objektivne i subjektivne prirode.
– Ključni razlog objektivne prirode je nedovoljno dobar zakonodavni okvir koji reguliše ovu oblast, međutim, ni najbolji zakon ne može definisati sve zloupotrebe koje kriminalno-politički krugovi mogu smisliti da bi javni novac skrenuli u privatne džepove. Tu dolazimo do razloga subjektivne prirode, a to su nedovoljni kapaciteti Agencije za javne nabavke, upitan rad Ureda za razmatranje žalbi, (ne)rad Tužilaštva i slično. Sve ovo na kraju rezultira katastrofalnim stanjem u javnim nabavkama, jasan je Golubović.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH podsjeća da mnogi izvještaji ukazuju na to da je BiH duboko zarobljena država kojom dominiraju političke partije, “koje nakon svakih izbora dijele kao politički plijen javna preduzeća i ustanove”.
KOALICIONI PLIJEN
– One u prvom redu služe za zapošljavanje kadrova, a u drugom za izvlačenje novca na razne načine, uglavnom putem javnih nabavki. Jedna od reformi bi trebala biti da se odluke u političkim partijama donose konsenzusom članova, da ne budu partije jakih lidera, gdje jedan čovjek odlučuje o svemu i da se dogovorom nekoliko partijskih lidera raspodjeljuje taj koalicioni plijen, smatra Ožegović i napominje da je cijeli postupak javnih nabavki izuzetno ranjiv.
– Javne nabavke su zrele za reforme, što je jedan i od prioriteta na putu ka EU i iako smo krajem 2022. izmijenili i dopunili Zakon, suštinski nije unaprijeđena borba protiv korupcije, jer su javne nabavke ostale podložne raznim manipulacijama, dodaje Ožegović.