Centri civilnih inicijativa (CCI) su u Tuzli održali prvi od niza planiranih Foruma pod nazivom „Boljim nadzorom do efikasnijih javnih preduzeća“. Fokus rasprave na Forumu je bilo poslovanje JP Međunarodni aerodrom Tuzla.
Na Forumu su uzeli učešće, Samir Gabeljić, stručni savjetnik za međunarodni i unutrašnji saobraćaj Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona i Esad Čanić, izvršni direktor za finansije JP Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o.
U 2021. godini Međunarodni aerodrom Tuzla je ostvario ukupan prihod u iznosu od 7.705.778 KM. Ostvareni ukupni rashodi u obračunskom periodu za 2021. godinu iznose 9.269.974 KM. U 2021. godini preduzeće je poslovalo u gubitku od 1.564.196 KM. U odnosu na prethodne godine gubitak je povećan, a u periodu od 2015. do 2018. godine preduzeće je poslovalo sa nulom.
Razvoj i poslovanje JP Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. su u proteklom periodu prošli u znaku ograničavajućih faktora koje je prouzrokovala pandemija Covid 19, što je imalo za posljedicu znatno smanjen obim saobraćaja i srazmjerno smanjenu realizaciju prihoda od djelatnosti, međutim, posljednji period poslovanja javnog preduzeća nije bio obilježen samo pandemijom virusa već i snažnim uticajem politike na poslovanje javnog preduzeća, čestim smjenama Vlada, pa i same Uprave javnog preduzeća.
Istina je da je bio turbulentan mandat, u Tuzlanskom kantonu su zamijenjene tri Vlade i to se nažalost odrazilo i na sama javna preduzeća i javne ustanove. Trebamo težiti ka tome da javna preduzeća i ustanove budu manje pod uticajem politike i političkih odluka, međutim, to nije nažalost naša praksa u BiH. Vjerujemo da bi se na taj način osiguralo i bolje poslovanje, stabilnije poslovanje i stabilnije upravljanje. Kada imate smjenu uprave svako malo, to ne može funkcionisati. Treba se gledati interes poslovanja samog javnog preduzeća, a ne interesi koji su vezani za politiku. Trebalo bi, ako se uprava imenuje na četiri godine, da se ljudi puste da rade. – rekao je Samir Gabeljić, stručni savjetnik za međunarodni i unutrašnji saobraćaj Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona.
Dodao je i da je neophodno obezbijediti kontinuirano poslovanje sa kadrom koji je iz odgovarajuće branše i da politika upravo stručnost treba uzimati kao glavni kriterij kada je u pitanju imenovanje rukovodećeg kadra u javnim preduzećima.
Na Forumu se naročito istaknuo problem razmatranja Izvještaja o poslovanju javnog preduzeća. Izvještaji za posljednje tri godine nisu usvojeni na Skupštini TK, a kao i u ostatku BiH, to je najčešći mehanizam za smjenu uprave.
U praksi je zamišljeno da zastupnici Skupštine Tuzlanskog kantona budu upoznati sa samim poslovanjem javnih preduzeća i javnih ustanova i da kroz kvalitetnu diskusiju daju svoje prijedloge, sugestije i primjedbe kako bi se poslovanje tih preduzeća i ustanova unaprijedilo. Istina je da određeni izvještaji na Skupštini ne prođu i najčešća praksa je smjena uprave i nadzornog odbora, ali ne mora biti to izričito. U Skupštini TK se provodi politika, a politika nekada radi stvari koje su logične, a nekada one koje nisu logične. Nekada je to motivisano razlogom da se neko smijeni, a nekada stvarno time da izvještaji ne pokazuju realno finansijsko stanje. – rekao je Samir Gabeljić.
Dodao je da je zastupnicima u Skupštini, najčešća vodilja revizorska ocjena za obaranje izvještaja o poslovanju javnog preduzeća, međutim, postoje okolnosti koje ukazuju na to da onda na taj način Izvještaj o poslovanju Aerodroma Tuzla nikada neće biti pozitivan.
Slobodno ću reći da Aerodrom Tuzla neće dugo vremena dobiti pozitivno mišljenje, dobit će negativno mišljenje, odnosno mišljenje sa rezervom iz razloga što postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Svo zemljište koje se tamo nalazi, nije vlasništvo Aerodroma. Sve dok se ne riješe imovinski problemi, to je automatski znak za mišljenje sa rezervom. – rekao je Esad Čanić, izvršni direktor za finansije JP Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o.
Kao dodatni izazovi Aerodroma ostaje činjenica da je poslovanje Aerodroma bazirano na poslovnoj saradnji sa jednom niskobudžetnom aviokompanijom Wizz Airom, što predstavlja značajan rizik u poslovanju. Navedeno je da se u 2022. godini planiraju nastaviti pregovori sa kompanijama Ryanair i Pegasus koji su započeti u 2021. godini. Također, planirana su i kapitalna ulaganja u iznosu od 3.000.000 KM, čije obezbjeđenje se planira iz Budžeta Federacije BiH.
Cijeli Forum možete pogledati ovdje.