Gostujući u emisiji „MAT“ BN televizije 05.11.2026. godine, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je da će do usvajanja novog urbanističkog plana grada Banjaluka biti obustavljene sve izmjene regulacionih planova, kao i da će građani biti anketirani kako bi iskazali svoje potrebe i viziju razvoja svojih mjesnih zajednica, naselja i ulica. Važan zaokret ili tek još jedno obećanje političara koje neće biti ispunjeno, ostaje da se vidi.
Banjaluka je više od tri decenije bez novog urbanističkog plana, a posljednjih 25 godina obilježene su sve izraženijim urbanističkim problemima. Prostori koji bi trebalo da budu mjesta humanog života, odmora i okupljanja građana, sve češće postaju predmet neselektivne gradnje, betonizacije zelenih površina i smanjenja prostora namijenjenog javnim sadržajima.
Gradska uprava i Skupština grada, umjesto da građane aktivno uključe u procese planiranja prostora, često su im predstavljale već pripremljena rješenja. Takav pristup, u kojem se stiče utisak da interesi investitora i budžetski prihodi imaju prednost nad potrebama stanovnika, doveo je do rastućeg nezadovoljstva.
Ono što je dugo izgledalo kao sporadično reagovanje vezano za konkretne pojedinačne probleme, posljednjih godina preraslo je u sve organizovaniji građanski otpor. Stanovnici banjalučkih naselja i mjesnih zajednica počeli su jasnije i glasnije da reaguju na odluke koje mijenjaju izgled njihovih ulica, naselja i životnog okruženja. Bilo je i pojedinačnih uspjeha, ali je praksa usvajanja izmjena regulacionih planova, bez usvojenog novog urbanističkog plana i bez suštinskog uključivanja građana, nastavljena.
Na ove probleme ukazala je i neformalna grupa građana „Za Plan“, koju čine građanski aktivisti i koji u svome radu konsultuju stručnjake iz oblasti prava i nekoliko profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci. Međutim, ova grupa nije se zaustavila samo na kritikovanju postojećeg stanja. Ponudila je i konkretno institucionalno rješenje – inicijativu kojom se traži dopuna Odluke o uređenju prostora i građenju, s ciljem da se građanima i stručnoj javnosti omogući aktivno učešće u procesima donošenja odluka o prostoru u kojem žive. Poseban značaj ove inicijative jeste insistiranje na transparentnosti, uključivanju građana i korištenju javnih konkursa kao mehanizma kojim bi se omogućilo da se čuju različita stručna i kreativna rješenja, a ne samo stavovi investitora i političkih predstavnika koji donose odluke.
Nakon perioda ignorisanja inicijative od strane Gradske uprave i njenih čelnih ljudi, dok je Skupština grada istovremeno davala zeleno svjetlo za izmjene regulacionih planova, uslijedili su izbori i nova politička poruka građana.
Aktuelni gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković je na lokalnim izborima 2024. godine, kao kandidat za gradonačelnika, osvojio 51.106 glasova. Dvije godine kasnije, na Opštim izborima, kao kandidat za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 3, osvojio je 17.792 lična glasa. Riječ je o različitim izbornim ciklusima i izbornim kategorijama, pa ove rezultate ne treba posmatrati kao direktno uporedive. Ipak, oni otvaraju prostor za ozbiljnu političku analizu i pitanje odnosa građana prema dosadašnjem načinu upravljanja i političkom djelovanju. Posebno imajući u vidu da se nezadovoljstvo zbog urbanističkih rješenja, betonizacije i izostanka građana iz procesa odlučivanja već duže vrijeme manifestuje kroz organizovane građanske inicijative, javne reakcije i borbu za očuvanje životnog prostora.
Građani Rosulja, Obilićeva, Kočićevog vijenca, Starčevice, Aleja Centra i Centra II pokazali su da lokalni problemi nisu zanemarivi i da građani ne žele više prihvatati unaprijed pripremljena rješenja o kojima se odlučuje bez njihovog učešća.
A onda je uslijedila izjava koja bi mogla označiti važan zaokret!
Gostujući u emisiji „MAT“ BN televizije 05.11.2026. godine, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je da će do usvajanja novog urbanističkog plana grada Banjaluka biti obustavljene sve izmjene regulacionih planova, kao i da će građani biti anketirani kako bi iskazali svoje potrebe i viziju razvoja svojih mjesnih zajednica, naselja i ulica.
Ova najava otvara nekoliko važnih pitanja. Je li zaista bilo toliko teško prepoznati da građani moraju biti dio procesa odlučivanja o prostoru u kojem žive? Ako je sada moguće najaviti obustavljanje izmjena regulacionih planova i konsultovanje građana, zašto se to nije uradilo ranije? I zašto se ne bi otišlo korak dalje, te sve navedeno formalizovalo kroz usvajanje predložene dopune Odluke o uređenju prostora i građenju? Jer, ništa još nije završeno. Jedna javna izjava, ma koliko bila značajna, nije garancija da će se najavljeno zaista i ostvariti. Potrebni su konkretni potezi, institucionalne odluke i mehanizmi koji će osigurati da učešće građana ne zavisi od političke volje pojedinaca, već da postane pravilo.
Ipak, izjava gradonačelnika može predstavljati dobar početak. Početak drugačijeg odnosa prema prostoru, ali i prema ljudima koji u tom prostoru žive. Naravno, može biti i tek još jedno političarsko obećanje koje se neće ispuniti. Ali… „Nada umire posljednja“.
U svakom slučaju, građani Banjaluke polako pokazuju da nisu samo posmatrači odluka koje se donose iza zatvorenih vrata. Pokazuju da mogu biti faktor u kreiranju javnih politika, da se mogu organizovati, ponuditi stručna rješenja i, na kraju, svoju političku volju iskazati i glasačkim listićem.
Ono što se danas dešava u borbi za očuvanje banjalučkih naselja moglo bi biti važna poruka i za sva druga pitanja od javnog interesa: građani imaju pravo, ali imaju i moć da zahtijevaju odgovornost.
Banjaluka ne treba samo novi urbanistički plan. Potrebna su joj pravila po kojima građani više nikada neće biti isključeni iz odlučivanja o prostoru u kojem žive. Jer javni prostor pripada građanima, oni nisu prepreka razvoju grada, već njegov najvažniji činilac.
(Ž.N., Odgovorno)
