“Ova odluka Bernske konvencije je crveni karton i međunarodni šamar vlastima koje krčme državne šume i truju vodu građanima Kaknja i Vareša. Kada vas Evropa zvanično optuži za manipulaciju prostornim podacima i ignorisanje ustavnih presuda, to više nije ekološko pitanje, nego sistemski kriminal pod plaštom investicija. Fascinantno je da Federalno ministarstvo okoliša brže obnavlja dozvole stranim rudarenjima u vodozaštitnoj zoni, nego što Ustavni sud stigne staviti odlučivanje na dnevni red, dok im je ‘najefektniji’ potez formiranje multidisciplinarnog tima koji beskrajno sjedi i simulira rad dok se narod truje. Ne ide to tako. Nećemo odustati dok se rudarenje ne obustavi i dok nezavisna struka ne kaže šta nam to zapravo rade iza leđa” – reakcija je Hajrije Čobo, aktivistkinje NGG Park prirode Trstionica i Boriva.
Najoštrija je do sada kritika Biroa Stalnog komiteta Bernske konvencije pri Vijeću Evrope prema vlastima BiH, zbog njihovog ignorisanja dosadašnjih upozorenja na ozbiljne propuste zbog nedostavljanja traženih izvještaja po tužbi Neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva” protiv države Bosne i Hercegovine zbog mogućih negativnih uticaja rudarskih aktivnosti na području Trstionica – Gornja Bukovica u općini Kakanj, kao i zbog novih dešavanja kada su u pitanju rudarske aktivnosti na području općine Vareš.
U novoj odluci i dopisu iz Strazbura, vlasti BiH su obaviještene o zaključcima sa sjednice održane 17. i 18.07. 2026. godine, u kojima se osim ponavljanja “ozbiljne zabrinutosti” iz Odluke od 30.04.2026., najavljuje oštriji pristup najavom da je Biro spreman preporučiti Stalnom komitetu otvaranje zvaničnog predmeta (case file) protiv Bosne i Hercegovine na jesenjem sastanku 2026. godine.
Prema tumačenjima eko aktivista koji djeluju na području Kaknja, Vareša i u dolini Krivaje, otvaranje zvaničnog predmeta stavio bi našu državu pod strogi međunarodni monitoring. Odnosno, to može rezultirati slanjem nezavisnih eksperata u Vareš i Kakanj, javnim prozivkama BiH na međunarodnoj sceni, a dugoročno može ugroziti i pristup evropskim ekološkim fondovima. Eko aktivisti su ubjeđenja da je Biro ovom odlukom pružio punu moralnu i proceduralnu podršku lokalnoj zajednici i civilnom društvu, dok je lopticu prebacio u dvorište domaćih institucija, koje će do jeseni morati pravdati svoje postupke.
“Ova odluka Bernske konvencije je crveni karton i međunarodni šamar vlastima koje krčme državne šume i truju vodu građanima Kaknja i Vareša. Kada vas Evropa zvanično optuži za manipulaciju prostornim podacima i ignorisanje ustavnih presuda, to više nije ekološko pitanje, nego sistemski kriminal pod plaštom investicija. Fascinantno je da Federalno ministarstvo okoliša brže obnavlja dozvole stranim rudarenjima u vodozaštitnoj zoni, nego što Ustavni sud stigne staviti odlučivanje na dnevni red, dok im je ‘najefektniji’ potez formiranje multidisciplinarnog tima koji beskrajno sjedi i simulira rad dok se narod truje. Ne ide to tako. Nećemo odustati dok se rudarenje ne obustavi i dok nezavisna struka ne kaže šta nam to zapravo rade iza leđa” – reakcija je Hajrije Čobo, aktivistkinje NGG Park prirode Trstionica i Boriva.
Vlasti BiH po drugi put zaredom, uprkos brojnim opomenama i urgencijama, nisu Direktoratu za opća ljudska prava i vladavinu prava (DGI), odnosno Direktoratu za socijalna prava, zdravlje i okoliš dostavile nikakve nove informacije, koje su joj tražene za proljetno zasjedanje.
“Biro je sa dubokom zabrinutošću primio na znanje da, prema zvaničnoj studiji Federalnog zavoda za agropedologiju, podaci o teškim metalima duž aktivnih ruta za transport rude otkrivaju značajnu ekološku štetu, posebno na lokalitetima Daštansko (šumsko zemljište), Vareš (izgrađeno zemljište) i Borovica (šumsko zemljište). Trenutni nivoi kontaminacije tla u visokovrijednim šumskim područjima predstavljaju direktnu i nepovratnu prijetnju lokalnoj flori i fauni, negativno utičući na vrste i staništa zaštićena Bernskom konvencijom. Zabrinut, primio je na znanje navode o manipulaciji prostornim podacima od strane vlasti FBiH u vezi sa ekološkim uticajem na Općinu Kakanj i predviđenim smanjenjem područja „Trstionica-Gornja Bukovica“ – koje je Prostornim planom Zeničko-dobojskog kantona (2009–2029) bilo izričito određeno za institucionalnu zaštitu visokog nivoa – na jezgro od samo 30 do 80 hektara primarne šume, što ugrožava integritet zaštićenog područja, konkretno Tampon zonu (52%) i Prelaznu zonu (46%), ograničavanjem zaštite na samo ovih 2% jezgra. Izrazio je žaljenje zbog odluke Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) da 27. marta 2026. godine obnovi ekološku dozvolu operatoru Eastern Mining d.o.o. (DPMetals BH d.o.o.) na još jedan petogodišnji period, uprkos izraženim prigovorima zajednice, upozorenjima o toksičnoj prašini i neovlaštenom proširenju jalovišta na lokalitetu Rupice. Primio je na znanje da je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine 19. januara 2026. godine podnesen zvaničan Zahtjev za ocjenu ustavnosti, zajedno sa Prijedlogom za izricanje hitne privremene mjere, kojim se osporava nezakonito i neustavno pretvaranje 6.055,8 hektara državnog šumskog zemljišta u građevinsko zemljište, kao i nezakonito dodjeljivanje koncesija privatnim rudarskim subjektima u direktnoj suprotnosti sa istorijskom presudom Ustavnog suda br. U-3/24. Izrazio je žaljenje što Sud nije odobrio traženu privremenu mjeru za obustavu aktivnosti, te je dalje napomenuo da su organizacije civilnog društva podnijele zvanične krivične prijave protiv uprave operatora i visokih državnih zvaničnika, uključujući premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i ministra FMOIT-a, za teška krivična djela protiv javnog zdravlja i organizovani kriminal” – dio je dopisa, odnosno odluke Biroa.
Takođe, navedeno je da je Biro primio je na znanje poziv ekoloških organizacija za hitnu obustavu svih rudarskih operacija na lokalitetu Rupice/Vareš dok se ne izrade nezavisne i transparentne početne (baseline) studije o toksikologiji i biodiverzitetu. Stoga je pozvao nadležne organe u BiH da poduzmu sistematsko praćenje kvaliteta vode, zraka i tla na području Trstionice i Gornje Bukovice, te unutar granica općine Kakanj. Podsjetio je i na odluke koje je Stalni komitet donio u decembru 2025. godine i Biro u aprilu 2026. godine. S obzirom na ozbiljnost navoda, pozvao je vlasti da dostave sve relevantne informacije na razmatranje Birou za njegov sastanak u jesen 2026. godine, te je iskazao spremnost da Stalnom komitetu preporuči otvaranje predmeta (case file).
Međutim, eko aktivisti sumnjaju da su vlasti BiH i za jesenje zasijedanje Biroa dostavili tražene podatke, jer je taj rok ovih dana istekao.
“Naši pravnici su analizirali ovu odluku Biroa i pojasnili nam da u međunarodnom pravu i konvencijama, ignorisanje podsjetnika Sekretarijata često vodi ka radikalnijim mjerama, što se na kraju dopisa i najavljuje. Odluka direktno pominje žaljenje zbog odluke FMOIT-a da obnovi ekološku dozvolu za DPMetals BH (Eastern Mining), ignorišući glas naroda, toksičnu prašinu i nelegalno širenje jalovišta. Zatim ustavnu krizu i odluku U-3/24, čime Biro pokazuje da je svjestan da se pretvaranjem 6.055,8 hektara državne šume u građevinsko zemljište potencijalno krše odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini. I na kraju, činjenica da su u dokumentu pomenute krivične prijave protiv premijera FBiH i ministrice okoliša daje ovom problemu dimenziju sistemske korupcije i organizovanog kriminala, a ne samo lokalnog ekološkog incidenta” – dio je iz analize eko aktivista dostavljene portalu Odgovorno.ba.
(Lj.Đ., Odgovorno)
