Nastavlja se ignorisanje lokalne vlasti stavova i želja građana, te, njeno izbjegavanje donošenja Urbanističkog plana Banjaluke i organizovanje gradnje kroz stalne izmjene regulacionih planova, podilaženjem interesima investitora, a bez uvažavanja mišljenja građana i struke (u čemu se aktuelna vlast ne razlikuje od svojih prethodnika, zbog čega je posljednji urbanistički plan Banjaluke još uvijek onaj iz 1975.).
Borba građana Banjaluke protiv prekomjerne, neplanske, nezakonite gradnje, kojom se uništavaju zelene površine u gradu i smanjuje kvalitet života u njemu i dalje se nastavlja.
No, nastavlja se i ignorisanje lokalne vlasti stavova i želja građana, te, njeno izbjegavanje donošenja Urbanističkog plana Banjaluke i organizovanje gradnje kroz stalne izmjene regulacionih planova, podilaženjem interesima investitora, a bez uvažavanja mišljenja građana i struke (u čemu se aktuelna vlast ne razlikuje od svojih prethodnika, zbog čega je posljednji urbanistički plan Banjaluke još uvijek onaj iz 1975.).
Trenutno su u fokusu udari u naseljima Centar Aleja i Rosulje.
Neformalna grupa građana “Za Plan”, okupljena oko ideje da se u Banjaluci zaustavi praksa izmjena regulacionih planova dok se ne usvoji novi urbanistički plan, upozorava da se u naselju Centar Aleja umjesto parka planira izgradnja zgrade od 7 spratova.
Oni podsjećaju da je važećim planom, na lokaciji između Merkatora i Škoda servisa, u blizini stambeno poslovne zgrade koja je već u izgradnji, predviđeno uređenje zelenog pojasa. Ali da je Nacrtom izmjena dijela regulacionog plana za ovo naselje, predviđeno proširivanje stambeno-poslovnih objekata.
“Parkovska površina na k.č. 1632/28 smanjuje se sa 1.965 m² na svega 615 m² , što je gubitak od čak 69% zelene površine zbog proširenja planiranog objekta spratnosti Po+P+7! Umjesto uređenog prostora za odmor i šetnju, planira se visoka zgrada koja bi okolnim objektima oduzela prirodnu svjetlost i značajno smanjila strujanje vazduha.”, navode iz ove NGG. Naglašavajući da građani ne pristaju na to. I da su, primjedbama koje su poslali Odjeljenju za prostorno uređenje Grada Banjaluka, poručili da su izričito protiv nehumanih uslova za život i da neće dozvoliti dalju betonizaciju.
Istovremeno, iz neformalne grupe građana “Sačuvajmo Rosulje”, upozoravaju da aktuelni Nacrt izmjene dijela Regulacionog plana za ovo naselje sadrži nekoliko pogrešnih informacija kako u samom dokumentu, tako i u osnovi za njegovu izradu. Javno postavljajući pitanje: Radi li se o omaški ili obmani javnosti?
“U tekstualnom dijelu Nacrta objavljene su tabele bilansa postojećeg stanja i bilansa planskih rješenja sa netačnim podacima o gustini stanovanja koji su potpuno okrenuli rezultat i konačni zaključak.
Umjesto da bilansi pokažu da će gustina stanovanja nakon realizacije plana izgradnje nekoliko zgrada biti skoro tri puta veća od trenutne (+288%), u tabelama se navodi da će biti manja za čak 60%.”, navode iz ove neformalne grupe građana. Dajući i detaljno objašnjenje:
“Urbanisti su do netačnih rezultata došli dijeljenjem broja stanovnika sa različitim pogrešnim površinama prostornog obuhvata umjesto sa stvarnom površinom od 2,17 hektara.
Postojeću gustinu stanovanja su povećali dijeljenjem sa 1,84 hektara (prvobitni plan obuhvata), dok su, s druge strane, buduću gustinu stanovanja drastično smanjili dijeljenjem sa površinom velikog matičnog RP od 13,3 hektara.
Bilansi tako navode na pogrešan zaključak da će se gustina stanovanja nakon izgradnje zgrada smanjiti sa 197 na 78 stanovnika po hektaru, dok se buduća gustina stanovanja zapravo povećava sa 167 na 481 stanovnika po hektaru.”
Osim toga, uočeno je i da su u odluci Skupštine grada Banjaluka od 19.07.2022., koja je bila osnova za izradu Nacrta , kao prostor obuhvata navedene pogrešne ulice: Mladena Stojanovića i Milana Radmana i novoplanirane saobraćajnice, koje evidentno ne prate kartu u prilogu Odluke.
Iz NGG “Sačuvajmo Rosulje” pozvali su građane da im nastave dostavljati informacije ukoliko uoče još neke greške, nepreciznosti i nelogičnosti u objavljenim dokumentima.
Podsjećamo, Rosulje su ponovo u fokusu zbog izmjena regulacionih planova kojima se predviđa nova gradnja na prostoru postojećih kuća i slobodnih parcela. Ovoga puta posebno se izdvaja planirana spratnost objekata uz Ulicu kralja Petra II, gdje bi, na mjestu postojećih kuća i slobodnih placeva, trebalo da budu izgrađene stambeno-poslovne zgrade sa šest i sedam spratova, što bi bila najveća spratnost u kompletnom širokom obuhvatu matičnog Regulacionog plana.
Građani upozoravaju da pitanje spratnosti u ovom slučaju nije samo pitanje izgleda budućih objekata, nego da svako povećanje spratnosti istovremeno znači veću gustinu stanovanja, veći broj korisnika prostora, dodatno opterećenje saobraćaja, parkinga, komunalne infrastrukture i drugih sadržaja koji već postoje u naselju.
(N.N., Odgovorno)
