Potpisani Protokol o registrima ispuštanja i prenosu zagađujućih materija (PRTR) još uvijek nije ratifikovan

by Urednik

Iz Aarhus centra u BiH navode da samim nepristupanjem PRTR protokolu, BiH pokazuje nespremnost da se sistemski bavi emisijama zagađenja. Podaci iz PRTR protkola bi pokazivali koliko zagađivači i vlasti ulažu u sisteme zaštite životne sredine. Također navode da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala da će podatke o zagađenju učiniti javno dostupnim. To je ujedno i jedan od uslova pridruživanju Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina je potpisala Protokol o registrima ispuštanja i prenosu zagađujućih materija (PRTR) još 2003. godine, ali ga na državnom nivou još uvijek nije zvanično ratifikovala. PRTR protokol je prvi pravno obavezujući međunarodni sporazum koji garantuje javnosti slobodan i besplatan pristup podacima o zagađenju životne sredine. Njegov glavni cilj je da natjera države da kreiraju javne, online baze podataka u kojima građani mogu tačno vidjeti ko, gdje i koliko zagađuje vazduh, vodu i zemljište.

Iz Aarhus centra u BiH navode da samim nepristupanjem PRTR protokolu, BiH pokazuje nespremnost da se sistemski bavi emisijama zagađenja. Podaci iz PRTR protkola bi pokazivali koliko zagađivači i vlasti ulažu u sisteme zaštite životne sredine. Također navode da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala da će podatke o zagađenju učiniti javno dostupnim. To je ujedno i jedan od uslova pridruživanju Evropskoj uniji. Iz ove organizacije poručuju da je vrijeme za ratifikaciju PRTR protokola.

„Mi smo potpisali da ćemo ga usvojiti, uzeli smo u više navrata novac da bi implementirali to. To znači potrošeno je već puno evropskih para na uspostavljanje sistema, kočnica uspostavljanju sistema je jednostavna – nemogućnost da se političari dogovore da to bude na državnom nivou, što je preduslov i način na koji treba da funkcioniše država kao takva“, rekao je ovo Denis Žiško u video izjavi Aarhus centra u BiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 16.07. u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, usvojila Federalni plan upravljanja otpadom, ključni strateški dokument kojim se uspostavlja novi koncept upravljanja otpadom u Federaciji BiH i stvaraju pretpostavke za usklađivanje sistema s evropskim standardima i principima cirkularne ekonomije. Plan se oslanja na PRTR protokol kao jedan od ključnih alata za praćenje i izvještavanje o tokovima otpada.

U obrazloženju je naglašeno da se Federacija BiH danas suočava s ozbiljnim izazovima u ovoj oblasti, budući da je godinama ova oblast zanemarivana. Tek oko pet posto komunalnog otpada se odvaja i reciklira, u funkciji je pet uslovno rečeno regionalnih deponija od kojih većina imaju ozbiljne operativne i okolišne probleme. Plan predviđa zatvaranje i sanaciju oko 40 nesanitarnih i borbu protiv preko 1.600 divljih deponija koje zagađuju okoliš.

FPUO sadrži odredbe i ciljeve koji se izravno odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova, što predstavlja važan dio procesa dekarbonizacije. Fokus je prebačen s pukog odlaganja otpada na prevenciju, ponovnu upotrebu i recikliranje, čime se sprječava truljenje otpada na deponijama koje oslobađa metan.

“Dekarbonizacija nije apstraktan cilj niti tema za daleku budućnost. Ona znači postepeni prestanak korištenja fosilnih goriva u ključnim sektorima, u energetici, saobraćaju i poljoprivredi. Bosna i Hercegovina se na to obavezala, ali konkretni pomaci još uvijek izostaju. Vrijeme prolazi, a bez provođenja usvojenih mjera, kažnjavanja zagađivača i dosljedne primjene zabrana, stvarne promjene neće biti. Obaveze postoje. Rokovi teku. Vrijeme je za djelovanje”, navode iz Aarhus centra.

Ukoliko bi ga Bosna i Hercegovina ratifikovala, onda bi to pred naše institucije postavilo dodatnu obavezu, gdje bismo mi morali prikupljati te podatke, gdje bismo mi morali te podatke učiniti javno dostupnim I gdje bismo morali slati te zbirne podatke u međunarodne, odnosno evropsku bazu podataka, kako bi ti podaci bili vidljivi. Operateri dostavljaju informacije, izvještaje o emisijama i te se informacije ubacuju u tu bazu, međutim bez javnog pristupa da ta baza podataka bude dostupna građanima, ona nema svoju svrhu”, poručio je eko aktivista Samir Lemeš.

(J.M., Odgovorno)

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa