“Ono što je temelj i samim tim je neophodno jeste donošenje detaljnog prostornog plana, za kojeg će biti urađena strateška procjena uticaja na okoliš. Sagledavati jednu po jednu vjetroelektranu i gasiti pojedinačne požare nije efikasno, a niti na kraju krajeva dostižno. Akumulativni uticaji i kapacitet prostora za energetska i druga postrojenja se mora utvrditi na jednom širem nivou dokumenta višeg reda, kao što je to prostorni plan”, navodi se u saopštenju Centra za životnu sredinu, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Nakon prve radionice koja je održana u Banjaluci na temu „Procjena uticaja vjetroelektrana – najčešće greške, posljedice i preporuke“, održane su još dvije radionice u Livnu u organizaciji Centra za životnu sredinu.
Fokus radionica je na sve značajniju temu: odgovorno planiranje vjetroenergetskih projekata, sa osvrtom na najčešće greške u procjenama uticaja na životnu sredinu, pravne korake, prepreke i propuste u postupcima izdavanja ekoloških dozvola za vjetroelektrane.
Prva radionica je bila koncipirana za predstavnike institucija, proizvođače električne energije, konsultantske kuće i druga stručna lica, dok je drugi dan bio rezervisan za predstavnike lokalnih zajednica, inicijativa i udruženja građana.
“Oba dana su tematski bila istovjetna sa relativno malim razlikama u uglu posmatranja problema i sa poprilično, ako ne i potpuno istim zaključcima, s tim da je drugi dan imao dodatni naglasak na načine borbi protiv neadekvatnih projekata. Nedostatak smislenog učešća javnosti, neadekvatne studije sa značajnim propustima koje su rađene u prekratkim vremenskim periodima su posebno isticani na obje radionice”, izjavio je Igor Kalaba, asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja.
Učesnici su naglasili da su radionice ovakvog tipa neophodne, uzimajući u obzir dimenzije problema, ali i cijeli niz mjera koje moraju biti sprovedene ako bi se na izazove htjelo odgovoriti sistematski i definitivno.
“Ono što je temelj i samim tim je neophodno jeste donošenje detaljnog prostornog plana, za kojeg će biti urađena strateška procjena uticaja na okoliš. Sagledavati jednu po jednu vjetroelektranu i gasiti pojedinačne požare nije efikasno, a niti na kraju krajeva dostižno. Akumulativni uticaji i kapacitet prostora za energetska i druga postrojenja se mora utvrditi na jednom širem nivou dokumenta višeg reda, kao što je to prostorni plan”, dodao je Kalaba.
Na radionicama, koje za cilj imaju podizanje kapaciteta, ali i koncipiranje budućnosti razvijanja ove tematike i rješavanja gorepomenutih izazova, istaknuti su i problemi manjka i nedostupnosti adekvatnih podataka o životnoj sredini kao i drugi metodološki problemi poput neadekvatnog određivanja intenziteta uticaja, provođenja adekvatnih mjera, kao i jasan izostanak terenskih istraživanja po metodologiji koja nam može odgovoriti na pitanja vezana za vrstu i srazmjer uticaja.
(Odgovorno / Foto: Igor Kalaba, CZZS)
