Iz organizacija civilnog društva navode da su reagovali na ovakve sramotne odluke koje su usvojili vlastodršci u Kaknju i Bugojnu, te poručuju da su demokratski principi o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji štite slobodu govora i mišljenja temelj sadržan u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koju je ratifikovala i naša država. I da je upitno da li lokalne zajednice imaju ovlaštenje da redefinišu pojam javnog mjesta mimo viših zakonskih akata, i da ovakve odluke mogu otvoriti prostor za selektivno kažnjavanje građana, novinara i političkih neistomišljenika.
Evidentno je da su, posebno u izbornoj godini, društvene mreže postale pogodno tlo za širenje govora mržnje, vrijeđanje i neprimjeran govor, te, da postoji problem sa kontrolom sadržaja koji se objavljuje na njima, međutim, poručuju pravnici, regulisanje ove oblasti potrebno je provesti na višim nivoima vlasti, uz neophodne šire konsultacije.
Kakanj je među prvim lokalnim zajednicama u BiH koje su odlukom o javnom redu i miru društvene mreže definisale kao javni prostor, čime je omogućeno izricanje prekršajnih kazni za govor na društvenim mrežama. Ovakva odluka u koliziji je sa višim pravnim aktima, upozoravaju predstavnici nevladinog sektora, ističući da ostavlja prostor za zloupotrebe.
Prije više od godinu dana, na sjednici Općinskog vijeća Kakanj jednoglasno je usvojena odluka o javnom redu i miru kojom se kažnjavaju prijetnje, vrijeđanje, omalovažavanje, nepristojno i drsko ponašanje ili drugi vidovi uznemiravanja građana ili službenih lica na javnom mjestu ili društvenim mrežama, ili putem elektronske pošte i SMS poruka. Ova odluka je dala ovlasti policiji, čiji su službenici počeli izdavati prekršajne naloge, ali su potvrdili da nemaju poseban pravilnik o postupanju niti metodologiju.
Nedugo zatim je i Općina Bugojno, po uzoru na Kakanj, usvojila odluku o javnom redu i miru, što će omogućiti policijskim službenicima da kažnjavaju vrijeđanje i uznemiravanje putem društvenih mreža. Novinari i medijski eksperti ukazuju na to da se ovim otvara moguća zloupotreba i cenzure kritičkih glasova.
U Službenim novinama Općine Bugojno objavljena je odluka bugojanskog općinskog vijeća o javnom redu i miru prema kojoj građani mogu biti kažnjeni za pisanje na društvenim mrežama. U odluci je navedeno da će se sa 200 do 500 KM kazniti onaj “ko uznemirava građane ili službena lica prijetnjama, vrijeđanjem, upućivanjem prijetnji, omalovažavanjem, nepristojnim i drskim ponašanjem ili drugim vidom uznemiravanja, putem SMS poruka ili komentara kojim se narušava javni red i mir osobe, kojemu se upućuju komentari, putem elektronske pošte, na društvenim mrežama i na javnim portalima koji služe kao javni servis građanima u pružanju informacija koje koristi lice koja se može identificirati”.
Iz organizacija civilnog društva navode da su reagovali na ovakve sramotne odluke koje su usvojili vlastodršci u Kaknju i Bugojnu, te poručuju da su demokratski principi o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji štite slobodu govora i mišljenja temelj sadržan u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koju je ratifikovala i naša država. I da je upitno da li lokalne zajednice imaju ovlaštenje da redefinišu pojam javnog mjesta mimo viših zakonskih akata, i da ovakve odluke mogu otvoriti prostor za selektivno kažnjavanje građana, novinara i političkih neistomišljenika.
U Kaknju je, 25. juna., u organizaciji Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, Balkanske istraživačke mreže BiH i Udruženja građana „Zašto ne“, održana javna debata pod nazivom „Ko je odgovoran? – Između javnog reda i slobode izražavanja“. Na debati su otvorena pitanja vezana za regulisanje društvenih mreža kroz lokalne propise o javnom redu i miru. Donošenje ovakvih odluka na lokalnom nivou, poručeno je sa javne debate, omogućava izricanje prekršajnih kazni za govor na društvenim mrežama te ograničava slobodu izražavanja, što je već izazvalo reakcije pravne struke, medija i civilnog društva.
Da je riječ o mehanizmu koji može ograničiti slobodu govora, smatraju i građani koji su prisustvovali debati. Upozoravaju da je neprihvatljivo što je odluka donesena bez javne rasprave te da ostavlja značajan prostor za različita tumačenja i eventualne zloupotrebe.
“Ko sada uopšte ocjenjuje govor mržnje, da li je to policijska uprava, sud, politički subjekt ili političar? Onda se privode ljudi, prihvaćaju odgovornost, plaćaju kazne i zaobiđu kompletnu situaciju. Tada gube moral, ne mogu da učestvuju u javnim raspravama zato što će biti kažnjeni, jer mi u ovom slučaju nemamo odbrambenih sposobnosti. Otkud nam novci da vodimo postupke pred sudovima? Zato je ovo ishitrena i loše donesena odluka”, izjavio je građanski aktivista Elvedin Alajbegović.
Donošenje ovakvih odluka na lokalnom nivou, poručeno je sa javne debate, omogućava izricanje prekršajnih kazni za govor na društvenim mrežama te ograničava slobodu izražavanja, što je već izazvalo reakcije pravne struke, medija i civilnog društva.
“Mi vidimo iz prakse da se u nekoliko slučajeva ovo koristilo zbog kritika prema vršiocima javnih dužnosti i funkcija, što je zaista problematično. Unutar ove odluke su uključena djela, odnosno prekršaji koji su već riješeni drugim zakonima. Ovim se potrencijalno unosi pravna nesigurnost, preskaču koraci i gdje bi određena djela zaista trebala biti i ozbiljnije kažnjena kroz krivični postupak, sada se tretiraju kao prekršajni postupak, što nikako nije dobro”, izjavila je Azra Berbić iz Koalicije za slobodu izražavanja.
“Gdje je granica između kritike i vrijeđanja, gdje završava sloboda govora a počinje cenzura, mogu li odluke donesene na lokalnom nivou biti iznad kantonalnih i entitetskih zakona” – pitanja su koja su otvorena na javnoj debati u Kaknju i na koja odgovore trebaju dati i javnost i struka.
(J.M., Odgovorno)
