Postavlja se pitanje kakva je budućnost slobode govora i mišljenja u cijeloj državi, ukoliko primjer Kaknja i Bugojna počnu slijediti lokalne vlasti u blizu 150 općina i gradova u BiH?! Iz organizacije Transparency International BiH naglašavaju da lokalne odluke u FBiH idu u istom smjeru kao i kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, ka potpunom suzbijanju kritičkog mišljenja. Iz organizacija civilnog društva navode da su reagovali na ovakve sramotne odluke, te poručuju da su demokratski principi o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji štite slobodu govora i mišljenja temelj sadržan u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koju je ratifikovala i naša država.
BH Novinari su ranije upozoravali na pokušaje kantonalnih vlasti u Sarajevu i Bihaću da donesu pravne normative suprotne načelima Ustava BiH i evropskim standardima zaštite slobode izražavanja u medijima i na društvenim mrežama. Zahvljujući protivljenju novinarskih organizacija, medija i civilnog društva takvi su pokušaji zaustavljeni, ali očito, ideje o nesrazmjernom ograničavanju slobode izražavaja kroz angažman policije i inspektora, nisu u potpunosti napuštene. Za razliku od vlasti u Republici Srpskoj, koja je klevetu ponovo kriminalizovala, izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS u avgustu 2023. godine, lokalne vlasti u Kaknju i Bugojnu su usvojile odluke o javnom redu i miru na osnovu kojih mogu kažnjavati građane zbog iskazivanja stavova na društvenim mrežama.
Prije više od godinu dana, na sjednici Općinskog vijeća Kakanj jednoglasno je usvojena odluka o javnom redu i miru kojom se kažnjavaju prijetnje, vrijeđanje, omalovažavanje, nepristojno i drsko ponašanje ili drugi vid uznemiravanja građana ili službenih lica na javnom mjestu ili društvenim mrežama, ili putem elektronske pošte i SMS poruka. Ova odluka je dala ovlasti policiji, čiji su službenici počeli izdavati prekršajne naloge, ali su potvrdili da nemaju poseban pravilnik o postupanju niti metodologiju.
Policijska uprava Kakanj je provela istragu i podnijela prekršajnu prijavu protiv Džane Omerović Zec na osnovu prijave Edina Bjelopoljaka, direktora Turističke zajednice ovog grada. U prijavi navode kako je Omerović Zec na svom Facebook profilu manifestaciju „Kakanjski dani“ nazvala “Kaknjski dani jada i čemera“, te citiraju dugačak spisak nerješenih problema i potreba ovog grada koje je novinarka navela, kritikujući organizatore manifestacije i trošenje javnog novca. „I šlag na tortu turistička zajednica i promocija iste. Izmišljena pozicija nehljeba koji će koristiti budžet na gluposti“, napisala je Omerović Zec.
U tumačenju policijskih inspektora, komentar novinarke je “kolokvijalni govor” koji se, kako navode u prijavi, “smatra pogrdnim ili podrugljivim izrazom za nesposobnu, lijenu, neodgovornu ili beskorisnu osobu”. Oni također tvrde da je novinarka “uvrijedila i omalovažila napore uposlenih na organizaciji manifestacije Kakanjskih dana”.
Upravni odbor Udruženja/udruge BH Novinari i Linija za pomoć novinarima uputili su javni protest Policijskoj upravi u Kaknju, čiji su službenici saslušali novinarku Džanu Omerović Zec, zaposlenu na Radiju Stari Grad, te protiv nje podnijeli prekršajnu prijavu Općinskom sudu u Kaknju radi objave komentara na društvenoj mreži Facebook. Upravni odbor BH Novinara naglašava da je prekršajni postupak pokrenut na osnovu općinske Odluke, usvojene početkom 2025. godine, čije su pojedine odredbe u suprotnosti sa članom 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda, te drugim međunarodnim aktima koji štite slobodu govora i mišljenja. Policijska stanica Kakanj je izdala ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama u godinu dana otkako je ova općina donijela Odluku o javnom redu i miru, koja policiji daje te ovlasti.
“S obzirom da je prostor društvenih mreža, koji je izjednačen s javnim prostorom, postao prostor gdje se u najvećoj mjeri iskazuje nezadovoljstvo i upućuju kritike na rad vlasti i javnih službenika, postaje jasno da je cilj ovakve mjere da se ljudi upravo obeshrabe da to čine”, rekla je Azra Berbić iz Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u BiH.
Lokalnoj vlasti u Bugojnu smetaju komentari na društvenim mrežema, dok im, kako navode građanski aktivisti, ne smetaju, recimo, nelegalne deponije i nelegalni kamenolomi, koji su izvor finansiranja određene interesne grupacije. “Detektor” je ranije pisao da je ministar prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona Amir Šečibović najavio je da će Bugojno, po uzoru na Kakanj, usvojiti odluku o javnom redu i miru, što će omogućiti policijskim službenicima da kažnjavaju vrijeđanje i uznemiravanje putem društvenih mreža. Novinari i medijski eksperti ukazivali su da je moguća zloupotreba i cenzure kritičkih glasova.
U Službenim novinama Općine Bugojno objavljena je odluka bugojanskog Općinskog vijeća o javnom redu i miru prema kojoj građani mogu biti kažnjeni za pisanje na društvenim mrežama. U odluci je navedeno da će se sa 200 do 500 KM kazniti onaj “ko uznemirava građane ili službena lica prijetnjama, vrijeđanjem, upućivanjem prijetnji, omalovažavanjem, nepristojnim i drskim ponašanjem ili drugim vidom uznemiravanja, putem SMS poruka ili komentara kojim se narušava javni red i mir osobe, kojemu se upućuju komentari, putem elektronske pošte, na društvenim mrežama i na javnim portalima koji služe kao javni servis građanima u pružanju informacija koje koristi lice koja se može identificirati”.
Iz organizacija civilnog društva navode da su reagovali na ovakve sramotne odluke koje su usvojili vlastodršci u Kaknju i Bugojnu, te poručuju da su demokratski principi o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji štite slobodu govora i mišljenja temelj sadržan u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koju je ratifikovala i naša država. I da je upitno da li lokalne zajednice imaju ovlaštenje da redefinišu pojam javnog mjesta mimo viših zakonskih akata, i da ovakve odluke mogu otvoriti prostor za selektivno kažnjavanje građana, novinara i političkih neistomišljenika.
U tom kontekstu, postavlja se pitanje kakva je budućnost slobode govora i mišljenja u cijeloj državi, ukoliko primjer Kaknja i Bugojna počnu slijediti lokalne vlasti u blizu 150 općina i gradova u BiH?! Iz organizacije Transparency International BiH naglašavaju da lokalne odluke u FBiH idu u istom smjeru kao i kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, ka potpunom suzbijanju kritičkog mišljenja.
„Mi se zaista plašimo cenzure koju će ovakva država provoditi sa ovim nivoom korupcije i sa ovakvom političkom kulturom. Sve ove tendencije godinama idu u pravcu uspostavljanja kontrole nad nezavisnim medijima i gušenja kritičkih glasova“, izjavio je za “Buku” Srđan Traljić ispred TI BiH.
(J.M., Odgovorno)
