Aktivisti navode da je suština problema nepostojanje odgovornosti uz postojanje prakse obesmislavanja nečijeg znanja u kojoj “ugovorci” godinama nose funkcionisanje sistema, u kojoj ljudi za isti rad primaju različite plate, te da će se takva praksa nastaviti sve dok se za takve postupke ne počne snositi lična odgovornost.
Prije više od tri godine Bojan Bošković je tužio Vladu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine zbog nezakonitog angažovanja radnika putem ugovora o obavljanju posebnih poslova. U avgustu 2024. godine donešena je prvostepena presuda protiv Vlade Brčko distrikta BiH zbog povrede prava iz radnog odnosa. Osnovni sud u Brčkom utvrdio je da je Vlada prekršila njegova radna prava. Naloženo je da mu se isplati razlika između naknade koju je primao po ugovoru o obavljanju posebnih poslova i plate predviđene za poziciju višeg stručnog saradnika za ostala plaćanja, koju je obavljao čak pet godina i to unazad tri godine, zajedno s kamatama. Pored toga, Vlada je dužna da mu uplati i doprinose za penziono i invalidsko osiguranje.
Bojan Bošković je bio angažovan u Direkciji za finansije BD na osnovu više zaključenih ugovora o privremenim i povremenim poslovima, a kasnije ugovora o obavljanju posebnih poslova, od maja do avgusta 2015. godine, a potom od 10. decembra 2015. godine do novembra 2021. godine. Radnici angažovani na taj način nemaju pravo na godišnji odmor, zdravstveno osiguranje, često rade iste poslove kao i državni službenici ali za znatno manju platu.
Čitav slučaj izuzetno je značajan, jer problem koji se tretira nije karakterističan samo za institucije Brčko distrikta. Naprotiv, radi se o vrlo raširenoj pojavi u BiH, na koju već godinama bezuspješno, u svojim izvještajima, upozoravaju i revizori.
Aktivisti navode da je suština problema nepostojanje odgovornosti uz postojanje prakse obesmislavanja nečijeg znanja u kojoj “ugovorci” godinama nose funkcionisanje sistema, u kojoj ljudi za isti rad primaju različite plate, te da će se takva praksa nastaviti sve dok se za takve postupke ne počne snositi lična odgovornost.
“Prije nekog vremena javila mi se jedna osoba za savjet. Naime, prijavila se na konkurs koji je raspisala Vlada BD BiH. Nakon rezultata tražila je uvid u dokumentaciju i ustanovila da joj je komisija na intervjuu dala nula bodova na jednom pitanju, iako je na njega odgovorila tačno. Pitala me šta može da učini? Formalno, može da uloži žalbu, ali ta žalba sigurno neće biti usvojena. Nakon toga, može da pokrene tužbu, ali ni tu nema realnih izgleda na uspjeh iz jednostavnog razloga, jer se usmeni dio ispita ne snima, ne postoje svjedoci, a jedino što se priznaje jeste ono što komisija unese u zapisnik”, izjavio je Bojan Bošković, građanski aktivista iz Brčkog.
Aktivisti navode da, osim što zakon dozvoljava da u konačnu ocjenu ulaze i subjektivni kriterijumi, sada se sve češće javljaju situacije u kojima komisija može u potpunosti da obesmisli nečije znanje time što ga jednostavno ne ocjenjuje ispravno. U takvom sistemu kandidat praktično nema način da zaštiti svoja prava.
“Čujem da pojedini rukovodioci pokušavaju da odgovornost za kašnjenja isplata raznih socijalnih davanja, računa i plata, prebace na moje ime. Razlog je to što je Bojan Bošković tužio Vladu BD BiH i dokazao da je Vlada godinama kršila zakon, omogućavajući takozvanim ugovorcima da rade iste poslove kao i zaposleni na neodređeno vrijeme. Dakle, nije problem što je zakon kršen, već je problem što je neko na to ukazao. Nije kriv onaj ko je postupao nezakonito, nego onaj ko je to dokazao. Nije problem što se konkursi ne raspisuju, već je problem što “ugovorci” više ne mogu neprekidno da budu angažovani, pa im se sada formalno prekida angažman na mjesec dana kako bi se izbjegle nove tužbe. “Ugovorci” su problem koji niko ne rješeva. Međutim, ima i drugih. Znam za slučajeve u kojima službenici tuže Vladu BD BiH zbog diskriminacije. Radi se o situacijama u kojima zaposleni obavljaju isti posao, na istom random mjestu, sa istim opisom poslova i odgovornostima, a primaju različite plate, isključivo zbog razlike u stručnoj spremi. U takvim slučajevima ne postoji ni pravno ni logičko opravdanje za razliku u primanjima. Ako je radno mjesto isto, onda mora biti i isti koeficijent. Sve drugo predstavlja direktno kršenje principa jednake plate za jednak rad. Ti službenici će, po svemu sudeći, dobiti te sporove, kao i razliku u platama i troškove postupka. Ali za štetu koja će time biti nanesena budžetu Brčko distrikta, niko neće odgovarati”, zaključuje Bošković.
(J.M., Odgovorno)
