Posebno je naglašena potreba dodatnog unapređenja regulative vezane za uvoz tzv. goriva iz otpada (RDF/SRF), imajući u vidu informacije i sumnje da se pod oznakom goriva iz otpada uvozi komunalni i otpad sumnjivog porijekla. Ukazano je i na negativna iskustva zeničke regije u oblasti upravljanja industrijskim otpadom i deponijama. S obzirom na to da je i u samom nacrtu FPUO navedeno da za upravljanje industrijskim otpadom u Federaciji BiH ne postoji adekvatan pravni okvir, niti jasne smjernice i obaveze kojima bi se smanjili rizici i pritisci na okoliš, zatraženo je da plan predvidi konkretne mjere za unapređenje regulatornog okvira u ovoj oblasti.
U prostorijama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je 30.3. održana javna rasprava o Nacrtu Federalnog plana upravljanja otpadom (FPUO) za period 2026–2030. godine, kao i o Nacrtu Strateške studije za navedeni plan. Kako se navodi na web stranici FMOIT, u uvodnom dijelu prisutnima su se obratili predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nakon čega su predstavnici konsultantskih kuća ENOVA i CENER 21, koji su uz finansijsku podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH) radili na izradi Plana, prezentirali ključne segmente dokumenta. Također se navodi da je prezentacija obuhvatila unapređenje sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada, unapređenje sistema upravljanja komunalnim otpadom, kao i finansijske mehanizme i izvore sredstava za provođenje planiranih aktivnosti.
Nakon prezentacija otvorena je javna rasprava u kojoj su, pored predstavnika institucija, prisustvovali i predstavnici nevladinog sektora, federalni zastupnici, predstavnici kantonalnih ministarstava, jedinica lokalne samouprave, kao i predstavnici investitora i privrednog sektora te građani. Tokom diskusije izneseni su različiti stavovi i prijedlozi, uključujući pitanja upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom, uvoza otpada, kao i konkretne izazove na lokalnom nivou, posebno u vezi s planiranim lokacijama za regionalne deponije i inicijativama građana i privrednih subjekata.
Aktivisti navode da dokumenti, izrađeni uz podršku konsultanata, koji su ih tokom rasprave predstavili, promovišu prelazak sa linearnog na cirkularni model upravljanja otpadom, s naglaskom na prevenciju nastanka otpada, ponovnu upotrebu, reciklažu i valorizaciju otpada. FPUO obuhvata pravni okvir, sistem evidencije i izvještavanja, ekonomske instrumente, upravljanje različitim kategorijama otpada, sanaciju devastiranih područja te edukaciju stanovništva.
Predstavnici ekoloških udruženja i neformalnih grupa građana iz Zenice i Kaknja su prisustvovali događaju. Posebno je naglašena potreba dodatnog unapređenja regulative vezane za uvoz tzv. goriva iz otpada (RDF/SRF), imajući u vidu informacije i sumnje da se pod oznakom goriva iz otpada uvozi komunalni i otpad sumnjivog porijekla. Ukazano je i na negativna iskustva zeničke regije u oblasti upravljanja industrijskim otpadom i deponijama. S obzirom na to da je i u samom nacrtu FPUO navedeno da za upravljanje industrijskim otpadom u Federaciji BiH ne postoji adekvatan pravni okvir, niti jasne smjernice i obaveze kojima bi se smanjili rizici i pritisci na okoliš, zatraženo je da plan predvidi konkretne mjere za unapređenje regulatornog okvira u ovoj oblasti.
“Dobio sam zvaničan odgovor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji konačno potvrđuje ono o čemu govorimo mjesecima, istinu koju su pokušavali sakriti. U Bosnu i Hercegovinu je u 2025. godini uvezeno preko 64.000 tona otpada, koji su spaljivale cementare u Lukavcu i Kaknju. Da prevedem i onima što ne razumiju, uvozimo tuđe smeće da ga spaljujemo kod sebe. Cementare su u stranom vlasništvu, a samo cementara Kakanj je u 2025. godini ostvarila dobit veću od 60 miliona KM. Novac ide prema Njemačkoj, a Kakanj dobija ono što niko normalan ne bi prihvatio – da udiše tuđi otpad. I sad dolazimo do najprljavijeg dijela priče. Gdje su kreatori prljave priče? Gdje je bio načelnik? Zašto nije uložio nijednu primjedbu na okolinsku dozvolu? Zašto je ignorisan zahtjev mjesne zajednice Doboj za zabranu spaljivanja automobilskih guma? Zašto nisu uložene primjedbe na Federalni plan upravljanja otpadom, dokument koji direktno otvara vrata ovakvim praksama?”, izričit je Almedin Aliefendić, zastupnik u Parlamentu FBiH.
Predstavnici Inicijative građana „NE spalionici komunalnog otpada u Zenici“, koju podržava Eko Forum Zenica, tokom rasprave su naglasili protivljenje građana Zenice najavama izgradnje spalionice nerazvrstanog komunalnog otpada, iz više do sada javno iznesenih razloga. Istakli su da iako FPUO ne predviđa izgradnju spalionice u Zenici, ne smije se ostaviti prostor za eventualne posebne projekte koji bi mogli biti pokrenuti izvan planskog okvira, posebno od strane privatnog sektora.
Ponovili su zahtjeve da se posebna pažnja posveti uvozu goriva iz otpada, te podcrtali da je samo jedna laboratorija akreditovana da analizira sastav otpada, a da termički tretman otpada nosi i nusproizvode koje zbog ograničenih kapaciteta i rada inspekcija jednostavno nije moguće kvalitetno kontrolisati.
U svojim izlaganjima aktivisti iz Kaknja su jasno naglasili protivljenje praksama spaljivanja otpada u industrijskim postrojenjima, kao i planovima izgradnje spalionica, jer zdravlje građana nema cijenu.
“Ono što posebno zabrinjava i što je sramotno jeste činjenica da niko od predstavnika lokalne vlasti iz Kaknja nije prisustvovao ovoj javnoj raspravi, kao da nemamo problem sa deponijom Bare, kao da se u Cementari ne spaljuje komunalni otpad, kao da se ne najavljuje izdavanje okolinske dozvole za Bioorganiku koja će prerađivati životinjski otpad. Nisu uložili primjedbe na okolinske dozvole i time su jasno pokazali, nema više nikakve dileme, da stoje na strani zagađivača, a ne građana. Takav odnos prema stvarnim problemima građana nije ništa drugo nego ignorisanje odgovornosti. Dok se građani bore za zdravlje općinska vlasti bira da ne dođe i to dovoljno govori o njihovim prioritetima”, izjavio je Aliefendić.
(J.M., Odgovorno)
