Zloupotrebama, korupciji i pljački javnih resursa suprotstavilo se civilno društvo. Nevladine organizacije i građanske inicijative poput „Stolačkog otpora“ optužile su lokalnu vlast za netransparentnost, nedostatak javnih rasprava i favoriziranje investitora, ističući da lokalna zajednica ima minimalnu korist od ovih ulaganja.
“Hodovo, nekadašnja tiha zona sjeverno od Stoca, u posljednjih desetak godina pretvorilo se u najveće središte solarne energije u Bosni i Hercegovini. Danas na tom području stoji više od 156 MW instalirane snage solarnih elektrana, od čega najveći dio čini Hodovo Solarni Park (92,5 MW) i Stolac Solarni Park (64 MW), kojima upravlja kompanija Eco-Wat d.o.o. u vlasništvu braće Brajković. Na ovom lokalitetu zemljište je dijeljeno na mikrojedinice a ovaj veliki projekat na više malih elektrana do 150 kW kako bi svaka ušla u sistem podsticaja i izbjegla plaćanje koncesione naknade.”, navode iz Transparency Internationala, na svom portal Transparentno.ba.
Investitori bliski vlasti koristili su zakonska rješenja koja su im garantovala otkup struje po fiksnim cijenama, finansiranim naknadama koje su se naplaćiavle građanima preko računa za potrošnju električne energije, a što im je omogućavalo brz povrat investicija – kod malih elektrana već za 3 do 7 godina.
Međutim, zainteresovanih i pohlepnih, u klijentilističkim lancima oko vladajućih stranaka, je bilo previše, što je dovelo do prekoračenja broja izdatih dinamičkih kvota, skrivanja informacija o načinu njihove dosjele, nezakonite isplate preko 12 miliona KM, a zabilježen je i sukob interesa, zbog čega je protiv bivšeg direktora Operatora za OIEiEK Boriše Misirače u toku istraga Posebnog odjela za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal.
Pritom je preko 120 hektara državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta u Hodovu pretvoreno u građevinsko kroz Prostorni plan općine Stolac 2013- 2023, a zatim prodavano po mizernim cijenama (oko 3 KM/m²).
“Eco-Wat je 2022. prvo rezervisao, pa potom kupio 90 ha ovog zemljišta. Nacrt Prostornog plana 2024.–2034. predviđao je proširenje na preko 1.200 ha, no u novembru 2025. kantonalna inspekcija HNK zabranila je njegovo provođenje zbog proceduralnih propusta i neusuglašenosti s kantonalnim planovima.”, navode iz TI BiH.
Zloupotrebama, korupciji i pljački javnih resursa suprotstavilo se civilno društvo. Nevladine organizacije i građanske inicijative poput „Stolačkog otpora“ optužile su lokalnu vlast za netransparentnost, nedostatak javnih rasprava i favoriziranje investitora, ističući da lokalna zajednica ima minimalnu korist od ovih ulaganja.
Iste zamjerke imali su i revizori iz Ureda za reviziju institucija Federacije BiH o poslovanju Operator za OIEiEK koji su u izvještaju o finansijskom poslovanju dali negativno mišljenje zbog materijalnih grešaka u finansijskim izvještajima i kršenja zakona u vidu neobjavljenih dinamičkih kvota i lista proizvođača na web-stranici, nepotpunih registara projekata, nezakonitog zapošljavanja bez javnih oglasa, kršenja Zakona o javnim nabavkama, te prekoračenje kvota za solare mimo Akcionog plana.
“Slučaj Hodovo ilustruje kako nedostatak transparentnosti u ranoj fazi energetske tranzicije može dovesti do akumulacije profita u uskim krugovima uz minimalnu korist za zajednicu. Zakonske manjkavosti koje su omogućile cijepanje projekata kako bi se ušlo u sistem podsticaja te izbjegao plaćanja koncesionih naknada, omogućilo je povlašten tretman jednog broja invesitora koji danas za istu količinu proizvedene energije ostvaruju višestruke veće podsticaje i zaradu.”, ističu iz TI BiH, koji su zbog navedenog predložili izmjene zakona koji regulišu ovu oblast u cilju sprječavanja zloupotreba sistema podsticaja i koncesija i uvođenja veće transparentnosti u čitav proces.
(Odgovorno)
