“Potpuno nam je jasno da se ovdje radi o legalizovanju korupcije i da će mimo svih zakonskih propisa, kakvi su u zemljama u okruženju i šire, nezakonito sagrađeni objekti, ne samo vikendice i kuće za odmor, objekti za stalno stanovanje, već i poslovne hale, benzinske pumpe i ugostiteljski objekti biti legalizovani. U najavama vlasti ne spominje se uopšte rok do kojeg se ti objekti mogu zadržati, uz plaćanje naknade za korišćenje vodnog zemljišta, a znamo da su te naknade mizerne. Bacanje prašine u oči je da bi se, ukoliko budu smetnja za odbranu od poplava, moglo naložiti njihovo uklanjanje i to smo ubjeđeni da će tom mjerom biti obuhvaćeni samo oni koji nisu “dobri” sa vlastima” – reakcija je aktivista NGG “Ponoviće se maj 2014”.
I pored toga što je unazad tri decenije na javnom vodnom dobru u Republici Srpskoj izgrađeno više hiljada nelegalnih objekata, koji se prema Zakonu o vodama ne mogu legalizovati, jer na udaljenosti manjoj od pet metara od linije dopiranja stogodišnjih voda nije dozvoljeno podizanje zgrada i drugih objekata koji ne služe odbrani od poplava, oni neće biti uklonjeni.
Decenijama vlasti, sve do sada, ništa nisu činile da se oni uklanjaju, iako su te građevine jedan od uzroka devastiranja riječnih korita i doprinjele su brojnim poplavama poslednjih godina. Nisu čak preduzimale ni potrebne mjera da se ta gradnja obustavi ili da sankcionišu nelegalne graditelje.
Sve što je do sada urađeno je početno evidentiranje tih nelegalnih objekata na vodnom zemljištu i to samo u toku rijeke Drine, gdje su “Vode Srpske” utvrdile da u srednjem toku rijeke Drine od granice sa FBiH u Novom Goraždu do Hidroelektrane Zvornik ima 773 nelegalno izgrađena objekta.
Prema odgovoru, koji su iz Sektora za informisanje Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS dobili aktivisti neformalne grupe građana “Ponoviće se maj 2014”, vlasti u ovom entitetu namjeravaju pristupiti sistemskom zakonskom rješavanju ovog pitanja kroz izmjene Zakona o vodama Republike Srpske, Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i Zakona o uređenju prostora i građenju, sa ciljem da se omogući donošenja rješenja o privremenom zadržavanju objekata uz plaćanje naknade. Predviđeno je i uspostavljanje pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta kojim bi se detaljno uredili postupak, uslovi, naknade i rokovi privremenog zadržavanja, kao i propisivanje obaveze investitora da, ukoliko se ukaže potreba, uklone predmetni objekat o svom trošku i prije isteka perioda na koji je odobreno privremeno zadržavanje.
“Postojeća zakonska regulativa ne prepoznaje ovu vrstu objekata u smislu mogućnosti njihovog privremenog zadržavanja, već isključivo predviđa mjeru uklanjanja. Mogućnost legalizacije bespravno izgrađenih objekata na javnom vodnom dobru u potpunosti je isključena, što ovo pitanje čini ozbiljnim društvenim i sistemskim problemom koji nije moguće riješiti bez koordinisanog djelovanja nadležnih institucija. Predloženim izmjenama omogućilo bi se uređenje imovinsko-pravnog statusa objekata i njihovih vlasnika, uspostavljanje kontrole i naplate naknada za korišćenje vodnog zemljišta, unapređenje prostornog uređenja i infrastrukture, te jačanje zaštite javnog vodnog dobra kroz uvođenje postojećih objekata u zakonske okvire i propisane uslove korišćenja. Usvajanje navedenih izmjena predstavljalo bi značajan korak ka sistemskom rješavanju pitanja bespravne gradnje na javnom vodnom dobru i zaštiti javnog interesa, u skladu sa principima održivog upravljanja vodama i prostorom” – stoji u odgovoru iz Vlade RS, koja je kako se navodi na 7. sjednici, održanoj 5. marta 2026. godine u Sokocu, upoznala sa Informacijom o potrebi izmjene i dopune zakonske regulative u cilju rješavanja pitanja nelegalno izgrađenih objekata na javnom vodnom dobru u Republici Srpskoj i istu prihvatila.
Na sjednici Vlade RS početkom marta predloženo je i formiranje interresorne radne grupe, čiji će zadatak biti da razmotri i predloži sve neophodne korake i rješenja kako bi se, kroz izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata, na najadekvatniji način pristupilo rješavanju pitanja navedenog u predmetnoj informaciji.
“Potpuno nam je jasno da se ovdje radi o legalizovanju korupcije i da će mimo svih zakonskih propisa, kakvi su u zemljama u okruženju i šire, nezakonito sagrađeni objekti, ne samo vikendice i kuće za odmor, objekti za stalno stanovanje, već i poslovne hale, benzinske pumpe i ugostiteljski objekti biti legalizovani. U najavama vlasti ne spominje se uopšte rok do kojeg se ti objekti mogu zadržati, uz plaćanje naknade za korišćenje vodnog zemljišta, a znamo da su te naknade mizerne. Bacanje prašine u oči je da bi se, ukoliko budu smetnja za odbranu od poplava, moglo naložiti njihovo uklanjanje i to smo ubjeđeni da će tom mjerom biti obuhvaćeni samo oni koji nisu “dobri” sa vlastima” – reakcija je aktivista NGG “Ponoviće se maj 2014”.
Aktivisti podsjećaju da su unazad pet godina u kontinuitetu ukazivali da tolerisanje nelegalne gradnje objekata na javnom vodnom dobru, od strane vlasti, donosi brojne negativne posljedice po životnu sredinu, ekosistem i bezbjednost stanovništva. Opominjali su nadležne da takvi objekti potencijalno mogu dovesti do oštećenja korita rijeka, do narušavanja prirodnog riječnog toka i dodatnog podizanja nivoa voda u periodima visokih vodostaja, čime se povećava i rizik od poplava.
(Lj.Đ., Odgovorno)
