Dok se lokalni političari utrkuju ko će se više ulizati aktuelnom američkom predsjedniku i klijentilističkim krugovima oko njega, kršeći sve norme i odbijajući ozbiljan, na argumentima zasnovan, razgovor o projektu Južne plinske interkonekcije, što ih je na kraju dovelo i do sukoba sa EU, praktično, jedino par organizacija civilnog društva, od samog početka ukazuju na problematičnost ovog projekta i načina na koji se u njega ulazi. U međuvremenu, krug svjesnih se proširio i u BiH, ali i, još više, na zapadnom Balkanu i u srednjoj Evropi.
Uoči dubrovačkog samita Inicijative triju mora, 47 organizacija civilnog društva danas je pozvalo vlade zemalja Zapadnog Balkana da se odupru pritisku Sjedinjenih Država i otkažu planove za izgradnju novih plinovoda i elektrana.
Poruka je to i vlastima BiH, u vezi Južne plinske interkonekcije, odnosno, plinskog povezivanja s Hrvatskom, o čemu bi se trebao na samitu potpisati odgovarajući sporazum.
“Već nekoliko godina Sjedinjene Američke Države guraju projekte poput interkonektora Grčka-Sjeverna Makedonija, terminala za tečni plin (LNG) u Crnoj Gori i Albaniji, te južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.”, navodi se u zajedničkom saopštenju organizacija koje predvode Aarhus centar i CEE Bankwatch Network. I upozorava da su ovi planovi daleko od pukog zamjenjivanja ruskog plina, odnosno da bi masovno povećali potrošnju plina u regiji i njenu zavisnost o uvozu fosilnih goriva, te, dodatno pridonijelo onečišćenju.
“Žalosno je gledati naše “velike lidere” kako se takmiče tko će se više dodvoriti Trumpu i njegovim slugama. Činjenica je da će izgradnja Južne interkonekcije dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju podaničke kolonije, čija će energetska sigurnost i suverenitet zavisiti od hirova naših navodnih prijatelja, izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
Podsjećamo da je u susjednoj Crnoj Gori, planirani sporazum između SAD-a i Crne Gore već naišao na snažan otpor civilnog društva i ljudi koji žive u blizini planiranog LNG terminala u Baru.
Iz organizacije CEE Bankwatch Network upozoravaju i na ekonomske rizike takvih projekata:
„Usred još jedne krize fosilnih goriva, nevjerovatno je da vlade još uvijek planiraju nove gasovode i elektrane. Koštali bi milijarde, čak i prije nego što se uključe troškovi gasa, i vjerovatno bi završili kao nasukana imovina ili bi ih poreski obveznici uveliko subvencionirali.“ Planiranje i izgradnja bi u većini slučajeva lako mogli potrajati i deceniju – prekasno da se zamijeni ruski plin – a regija nema novca ni vremena za gubljenje na tako skupe greške.
Prema saopštenju, zemlje zapadnog Balkana imaju znatno manju ovisnost o plinu u odnosu na EU. U Bosni i Hercegovini plin čini manje od tri posto u ukupnoj potrošnji energije, a najviše su ovisne Srbija (oko 14 posto) i Sjeverna Makedonija (oko 12 posto).
Ali umjesto da ovo vide kao prednost koju treba iskoristiti, većina vlada Zapadnog Balkana aktivno planira gasovode, elektrane i LNG terminale koji bi zajedno mogli utrostručiti njihovu potrošnju gasa u 2023. godini. To bi, prema zajedničkoj izjavi, ili zarobilo zemlje u skupu uvoznu zavisnost ili bi završilo kao nasukana imovina.
Grupe pozivaju vlade regije da se fokusiraju na odgovarajuće locirane solarne i vjetroelektrane – podržane postojećom hidroenergijom i jakim mrežnim vezama – za proizvodnju električne energije, te toplinske pumpe, geotermalnu energiju i ambijentalnu ili preostalu toplinu za grijanje i hlađenje. Također pozivaju na više akcije u pogledu energetske efikasnosti i elektrifikacije sektora grijanja i transporta.
Potpisnice saopštenja su: 1. Aarhus center in BiH Bosnia and Herzegovina, 2. Active Mobility Albania Albania, 3. Association for development, education, and ecological ethics POLYMATH 13 North Macedonia, 4. Association for Environmental Protection and Promotion EKOZHIVOT North Macedonia, 5. Balkans Forward Fondacija Serbia, 6. Belgrade Open School Serbia, 7. CEE Bankwatch Network Regional, 8. CELIM Shqiperi Albania, 9. Center for Climate Change North Macedonia, 10. Center for Environment / FOE Bosnia and Herzegovina Bosnia and Herzegovina, 11. Center for environmental research and information Eko-svest Skopje North Macedonia, 12. Center for Green Politics Serbia, 13. Climate Action Network Europe Regional, 14. Critical Education Centre Serbia, 15. DEM Dvizenje na Ekologisti na Makedonija North Macedonia, 16. Democratic Dialogue Network Serbia, 17. Eco-team Montenegro, 18. EcoZ Kosovo, 19. EDEN center Albania, 20. Eko akcija Bosnia and Herzegovina, 21. EKO ELEMENT Bugojno Bosnia and Herzegovina, 22. Eko Forum Zenica Bosnia and Herzegovina, 23. ENECA Serbia, 24. Energetska zadruga Sunčani krovovi Perlez Serbia, 25. Environment Engineering Group Serbia, 26. European Environmental Bureau EU, 27. Foundation BFPE for a Responsible Society Serbia, 28. GARD Albania, 29. Nansen Dialogue Centre Serbia, 30. Network Albania Albania, 31. NGO Alternative Kakanj Bosnia and Herzegovina, 32. NGO EKO-Leonardo BiH, 33. NGO Unski smaragdi Bosnia and Herzegovina, 34. NGO SEED Montenegro, 35. Organic Agriculture Association Albania, 36. Platform for Social Development and Innovation – CORE Serbia, 37. Protection and Preservation of Natural Environment in Albania (PPNEA) Albania, 38. RESET HUB North Macedonia, 39. Resources in Development NGO Albania, 40. The Green Tank Greece, 41. UNECOOP Serbia, 42. Vojvodina Environmental Movement Serbia, 43. Youth Cultural Center – Bitola North Macedonia, 44. Za Zemiata – Friends of the Earth Bulgaria Bulgaria, 45. Zdravo i zeleno Serbia, 46. Zelena akcija / FoE Croatia Croatia, 47. Zelena Srbija Serbia.
(T.H., Odgovorno)
