Nacrt Zakona o koncesijama koji je 17. septembra 2025. usvojen u Skupštini ne štiti javni interes, otvara prostor za zloupotrebe i njegov jedini cilj je dodatno slabljenje kontrolnih mehanizama u javnim nabavkama – stav je 18 formalnih i neformalnih udruženja građana koja su uputila otvoreno pismo Vladi Kantona 10, zahtjevajući povlačenje tog akta i kreiranje novog zakonskog rješenja, koje bi, uistinu, štitilo javni interes: “Sedamnaest godina dodjeljivale su koncesije bez važećeg Zakona i uz izrazito netransparentne procedure, upravo iz namjere da se narod ograniči u odlučivanju o svojim najvažnijim resursima, čime je stvoren pravni kaos bez presedana.”
Aarhus centar u BiH, Zbor građana mjesne zajednice Brišnik, Mještani buškoblatskog i zavelimskoga kraja, Zbor građana mjesne zajednice Šujica, Udruga Mladi za Kupres, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Mladi Buškog blata, Udruga Attivo, KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo, NGG Spasimo naš kraj, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga „Veliko Vrilo“ Mesihovina, NGG Zaštitimo izvore Mandeka, Centar za građansku suradnju Livno, Zbor građana mjesne zajednice Vinica i
Zbor građana mjesne zajednice Kazaginac obratili su se, otvorenim pismom, Vladi Kantona 10, povodom njenog najavljenog razmatranja Nacrta Zakona o koncesijama.
U pismu ističu kako je riječ o jednom od najvažnijih zakona za budućnost ovog kantona, jer uređuje način raspolaganja zemljom, vodom i prirodnim resursima koji, kako naglašavaju, pripadaju svim njegovim stanovnicima, a ne pojedincima ili interesnim grupama.
Podsjećamo da ovaj kanton, faktički, od maja 2008., dakle skoro punih 18 godina, nema važeći zakon o koncesijama (jer onaj iz 2003. nije do kraja niti na vrijeme usaglašen s presudom Ustavnog suda FBiH), zbog čega mediji lokalnu vlast optužuju da nezakonito dodjeljuje koncesije. A zbog svoje netransparentnosti i nezakonitostima u vezi s koncesijama koje izdaje, Vlada Kantona 10 i njeno Ministarstvo ekonomije, česta su meta tužbi nevladinih organizacija i udruženja građana. Među tužiteljima ovih godina bili su neformalna grupa građana “Zaštitimo izvore Mandeka, Pokret Karton revolucija, Udruženje Aarhus centar u BiH, Helsinški parlament građana Banja Luka, Transparency International,…
I kad su se konačno odlučili kreirati novi zakon o koncesijama, u Vladi su imali pogrešne prioritete, te je ponuđeni nacrt zakona, naišao na oštre kritike civilnog društva i medija. Koji su ocijenili da 17. septembra 2025. u Skupštini Kantona 10 prihvaćeni Nacrt Zakona o koncesijama – ne štiti javni interes, otvara prostor za zloupotrebe i da je njegov jedini cilj dodatno slabljenje kontrolnih mehanizama u javnim nabavkama.
Zbog toga su, pomenuta udruženja, u Otvorenom pismu apelovala na Vladu i predsjedavajućeg Skupštine da se ovaj nacrt zakona povuče, te da se imenuje nezavisno, stručno i javnosti odgovorno radno tijelo za izradu novog Zakona o koncesijama.
“Javni interes mora biti iznad svakog pojedinačnog, privatnog ili političkog interesa”, naglasili su. Navodeći da je izuzetno važno da budući Zakon o koncesijama ispuni šest ključnih kriterija.
Prvi kriterij je da Zakon mora propisati jasne i nedvosmislene procedure koje će omogućiti stvarno, pravovremeno i informirano sudjelovanje lokalne zajednice u svim fazama odlučivanja.
“Kad ovo kažemo mislimo na općine, mjesne zajednice i svu zainteresiranu javnost. Da bi se ovo postiglo zakon mora propisati jasne kriterije dostupnosti informacija, svima, a ne samo privilegiranima, kao što je do sad bio slučaj, i mora se dati dovoljno vremena za raspravu i odlučivanje. Nikad se više ne smije dogoditi da općine proizvode lažne suglasnosti lokalnih zajednica administrativnim trikovima tako što pozive za javne rasprave lijepe na oglasne ploče po općinama koje nitko ne vidi.”, navode potpisnici Otvorenog pisma. Koji naglašavaju da je najvažnija stvar u vezi ovog Zakona ono što u njemu do sad uopće nije bilo napisano.
“Zakon mora izričito odrediti što se ne može dati pod koncesiju. Voda i vodoopskrba moraju biti trajno izuzete – voda je strateški resurs i javno dobro, a ne roba.”, navode, podsjećajući da je
Republika Slovenija zaštitila vodu Ustavom, proglasivši je ljudskim pravom i javnim dobrom, čime je osigurala da izvori pitke vode ostaju nacionalno dobro i da profit ne može prevladati nad pravom na vodu.
“Mi vrlo dobro znamo da je voda sljedeća na redu u ovom sveopćem grabežu za privatizaciju resursa. Ova je vlada, kao i sve prethodne vlade, svojim koruptivnim i netransparentnim djelovanjem poticala grabež bez ikakvog obzira prema javnom interesu. Još jednom podsjećamo da naša Županija nema ključni dokument koji je trebao postojati prije nego se dodijelila ijedna koncesija. Skupština i Vlada HBŽ nikada nisu usvojile Politiku dodjele koncesija kao dokument koji bi trebao osigurati zaštitu javnih interesa i definirati strateški pravac što se želi postići određenim koncesijama. Ovim putem apeliramo da se prije donošenja Zakona o koncesijama donese Politika dodjele koncesija i da se taj strateški dokument definira uz suradnju i razuman dijalog sa žiteljima naše Županije.”, ističu potpisnici pisma. Dodajući:
“Dosadašnji način dodjele koncesija bio je izrazito korumpiran i netransparentan i nije štitio javni interes. Očekujemo da u novi Zakon ugradite sve antikoruptivne mjere koje su predložile udruge, te da ispoštujete mišljenje i prijedloge koje vam je dostavila Agencija za prevenciju korupcije u BiH. Samoinicijativna ponuda mora biti ograničena na iznimne situacije gdje koncesionar raspolaže znanjima i opremom kojima ne raspolaže niti jedan drugi koncesionar, ili na slučajeve gdje takva dodjela koncesije može dati dokazivu i mjerljivu korist za zajednicu koju drugi koncesionari ne bi mogli postići.
Vrlo je važno da ugradite sve antikoruptivne odrebe koje će sprječavati preprodaju koncesija i dugogodišnju „rezervaciju zemljišta“ na štetu javnog interesa.”
Potpisnici Otvorenog pisma naglašavaju i da Zakon mora definirati minimalne naknade za koncesije, jer je to previše važno da bi se radilo kroz pravilnike ili bilo kakve podzakonske akte nad kojima javnost nema nikakav utjecaj.
“Loše napisani zakoni koji su neprovedivi i koji ostavljaju prostor za manipulacije i proizvoljna tumačenja su glavna poluga korupcije. Koncesije za vjetro i solarne elektrane imaju izrazito nizak razvojni potencijal, stvaraju vrlo mali broj stalnih radnih mjesta i imaju nepovoljan utjecaj na razvoj svih drugih gospodarskih grana, naročito poljoprivrede i turizma.
Zakon mora definirati minimalne naknade, dok konačne naknade za svaku pojedinačnu koncesiju trebaju proizići iz transparentnog procesa nadmetanja za pravo korištenja zemljišta i eksploatacije prirodnog resusa. Udruge su definirale razumne fiksne koncesijske naknade za vjetroparkove i predožili smo da se koncesijska naknada od ukupno proizvedene električne energije podigne sa sadašnjih 1,5% +1%, na 15% +1,5% za mjesne zajednice na čijim katastarskim općinama se nalaze koncesije. To je elementarna zaštita javnog dobra.”
Dosadašnja praksa ponašanja investitora i sklone im vlasti, rezultirala je i zahtjevom ujedinjenih udruženja da Zakon mora precizno propisati obvezu potpune sanacije prostora nakon isteka koncesije, uz nametanje obveze koncesionarima da se nakon isteka koncesije zemljište vrati u prvobitno stanje.
“Besmislene odredbe koje kažu da će po isteku koncesije „zemljište biti vraćeno u zadovoljavajuće stanje“, bez da se precizno utvrdi što znači „zadovoljavajuće stanje“ su obmana javnosti i odricanje vas kao Vlade od odgovornosti. Jasni kriteriji, financijska jamstva i nadzor moraju biti zakonska obveza.”, upozoravaju potpisnici Otvorenog pisma.
Koji su na kraju izveli zaključak da su Vlasti u Kantonu 10 “sedamnaest godina dodjeljivale koncesije bez važećeg Zakona i uz izrazito netransparentne procedure, upravo iz namjere da se narod ograniči u odlučivanju o svojim najvažnijim resursima, čime je stvoren pravni kaos bez presedana.”
“Iz Nacrta Zakona koji je na siledžijski način usvojen u Skupštini 17. rujna 2025. očigledno je da vi niste imali namjeru taj pravni nered rasčistiti, već ga dodatno produbiti usvajanjem nezakonitih odredbi o naknadnoj konvalidaciji ništavih ugovora o koncesijama.”
No, upozoravaju:
“Ne pokušavajte naknadno konvalidirati ništave koncesije. Žitelji Brišnika, Cebare i Gornjeg Brišnika su već podnijeli tužbu za poništenje koncesijskog ugovora za VE „Gradina“. I ova tužba je samo prva u nizu. Ne prejudicirajte pravni ishod i ne stvarajte dodatnu pravnu nesigurnost. Svjesno ugrađivanje nezakonitih odredbi predstavlja kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.”
I podsjećaju da je Kanton “zbog pogodovanja i loše napisanog prethodnog zakona, koji je omogućio iznajmljivanje zemlje u bescjenje i namještanje podobnima, oštećena za najmanje 20 milijuna KM.”
“Također vas podsjećamo da je prema Aarhuškoj konvenciji, Vlada dužna pripremiti izvještaj o razmatranim komentarima na Nacrt Zakona o koncesijama i dužna je taj izvještaj dostaviti svima koji su uputili komentare. Vlada je dužna dati obrazloženje za svaki komentar koji nije usvojen. Podsjećamo vas da još uvijek nismo dobili nikakvo izvješće s vaše strane.”, navodi se na kraju otvorenog pisma osamnaest formalnih i neformalnih udruženja građana Vladi Kantona 10 .
(T.H., Odgovorno)
