Ako je zabrana bila nužna 2005. zbog pravnog haosa onda je još nužnija danas, kada se pod plaštom “investicija” traži da se državna imovina stavi na raspolaganje bez zakona.
Pitanje državne imovine ključno je političko pitanje u BiH, čija neriješenost je stalni izvor destabilizacije u zemlji, ali i prepreka njenom privrednom razvoju – investicijama i javnim radovima.
Dvije je decenije od kada je međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini, odnosno tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, nametnula zakon kojim je privremeno zabranila raspolaganje državnom imovinom, do donošenja zakon o državnoj imovini u državnom parlamentu, s ciljem da spriječi prodaju i knjiženje imovine na entitetske i lokalne nivoe. Odnosno njenu pljačku.
No, kako pravna država u BiH ne funkcioniše, nego je na djelu poluanarhija, u kojoj politički moćnici nekažnjeno ignorišu zakone, odluke Ustavnog suda, pa i OHR od kako je on, zbog nedostatka podrške mu, postao nemoćan za nametanje svojih odluka, Zakon se ne provodi. I to ne samo u RS, u kojoj je ta tema postala temeljni stub separatističkog projekta, nego i u Federaciji.
I nasuprot dobrim namjerama OHR-a, pljačka državne imovine je, zapravo, čitavo vrijeme na djelu. Uzima ko šta hoće i po kojim uslovima hoće – kako je istaknuto i na stručnom forumu “Vrijeme za dogovor: Državna imovina u BiH” koji je, u organizaciji Centra za promociju civilnog društva održan danas, 18.12. u Sarajevu. I u kome su učešće uzeli i predstavnici institucija vlasti i nevladinog sektora.
Forum je zamišljen kao otvaranje konstruktivnog, stručnog i transparentnog javnog dijaloga o statusu, upravljanju i zaštiti državne imovine uz učešće predstavnika akademske zajednice, relevantnih institucija, civilnog društva, pravne struke, aktivističkih inicijativa, poslovne zajednice, kao i ambasada i međunarodnih organizacija.
Jedan od učesnika Foruma, poslanik u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović istakao je da je riječ o institucionalnoj pljački državne imovine, te kao primjer naveo da Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona tu imovinu dodjeljuje općinama koje je onda prodaju. A da je NSRS usvojila zakon o imunitetu javnih pravobranitelja kako bi mogli verifikovati raspolaganje državnom imovinom bez bojazni od krivičnog gonjenja.
No, poznato je da je Ustavni sud, zbog nepoštovanja ovog zakona, obarao i odluke Federalne vlade.
Mehmedovićev kolega, poslanik Jasmin Emrić, podsjetio je da je Ustavni sud od 2012. nekoliko puta potvrdio da je Parlamentarna skupština BiH nadležna da uredi pitanje raspolaganja državnom imovinom.
No, zbog potpuno suprotnih koncepata, koje zagovaraju političari u BiH, kompromis je naprosto nemoguć. Zbog čega je aktuelni visoki predstavnik, u posljednjem izvještaju koji je uputio Vijeću sigurnosti UN, prvi put javno pozvao na ublažavanje zakona koji je nametnuo njegov prethodnik.
Mario Ćosić iz neformalne grupe građana “Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru” rekao je da u Hercegovini nestaje na hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta, koje “preko noći postaju građevinsko zemljište” grubim kršenjem svih postojećih zakona. Dodao je da u posljednje vrijeme i sudovi investitorima poništavaju dozvole jer je vlast zaobilazila zakonske procedure kako bi udovoljili pojedincima.
Aida Daguda je, ispred organizatora, istakla da državna imovina pripada svim građanima BiH koji moraju biti više uključeni u pitanja vezana za tu imovinu jer se tu prelamaju poslovni interesi i korupcija.
Spomenimo i da je Aarhus centar dan prije Foruma na svojoj Facebook stranici upozorio da ključni problem ostaje isti kao 2005. godine – Zakon o državnoj imovini i dalje ne postoji.
“Ako se zabrana „olabavi“ bez zakona, imovina može davati u koncesije ili prodavati bez jasnog vlasništva, entiteti i niži nivoi vlasti mogu faktički prisvajati državnu imovinu, investicije se mogu koristiti kao paravan za političke ciljeve, država BiH dugoročno gubi strateške resurse (šume, vode, zemljište, energiju). Investicije ne smiju biti izgovor za zaobilaženje države. Ako je zabrana bila nužna 2005. zbog pravnog haosa onda je još nužnija danas, kada se pod plaštom “investicija” traži da se državna imovina stavi na raspolaganje bez zakona.”, zaključili su.
(T.H., Odgovorno)
