Pripremajući se za okrugli sto na temu: “Stabilnost i mir u regionu, stanje i izazovi”, koji će se, povodom Međunarodnog dana mira, održati u Mostaru 20. septembra ove godine, Mreža za izgradnju mira, objavila je intervju sa jednim od predviđenih učesnika ovog okruglog stola – Vehidom Šehićem, uglednim nevladinim aktivistom, bivšim tužiocem, advokatom, sudijom, članom CIK-a, članom savjeta Igmanske inicijative, aktuelnim predsjednikom Foruma građana Tuzla i predsjednikom Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”. Ovaj kratki intervju, u nastavku, prenosimo u cjelosti.
- Kako komentarišete i kako gledate na trenutno političku situaciju u Bosni i Hercegovini?
Nažalost, ne mogu ništa pozitivno reći jer mi već duže živimo u političkoj krizi koja se reflektuje i na socijalnu i na ekonomsku krizu, ali i na moralnu krizu čitavog društva s obzirom na neodgovorno ponašanje političara u Bosni i Hercegovini, odnosno dijela njih. Ne smijemo ih generalizirati jer ima njih koji stvarno žele dobro građanima ove države, međutim političke stranke koje participiraju u vlasti više vode računa o svojim ličnim interesima i stranačkim interesima. Meni samo predstavlja problem da se mi polako navikavamo da živimo u ovako kriznom vremenu, intenzivno od 2007. odnosno 2008. godine, što je skoro 20 godina. Izbori koje imamo ne donose određene promjene, bez obzira ko je na vlasti imamo tu latentnu krizu koja je prouzrokovana činjenicom da akteri političkog života nemaju povjerenje jedni u druge a to se odražava i na građane ove države. Nadam se da polako počinjemo izlaziti iz te političke krize koja će se aplicirati na ambijent u Bosni i Hercegovini gdje će građani osvjećati sve blagodeti jedne normalne demokratske države. Kada će doći taj trenutak, ja to ne mogu sada tačno da kažem, ali da polako izlazimo iz političke krize, to je evidentno i ono što je za mene vrlo značajno je da institucije ove države bez obzira koliko ona slaba, ukoliko poštuju zakone koje implementiraju, može da se obračunava sa svim onim koji krše Ustav BiH i zakone ove države i da se bore protiv korupcije u ovoj državi koja je rak rana, endemski zahvatila bh. društvo od lokalnog do državnog nivoa. Sada je veliki zadatak, prvo na nama građanima, da na izborima konačno počnemo glasati radi sebe a ne radi drugih, da vratimo neko svoje dostojanstvo i da ne dozvoljavamo da nas iko podcjenjuje na način kako to dio političara radi, naročito kada je u pitanju izborna kampanja gdje se kupuju glasovi. Nažalost, to je naša realnost.
- Da li su građani ti koji osjete najveće posljedice zbog neodgovornog ponašanja pojedinih političara?
Apsolutno. Ja moram reći, pošto sam bio u čitavoj Bosni i Hercegovini, u svakoj lokalnoj zajednici. Bolji dio ove države su obični građani, kako ih mi zovemo kolokvijalno, koji kad vam otvore dušu vi vidite svu tu dobrotu. Nažalost mi živimo u sistemu narušenih vrijednosti, ovdje nije vrlina biti pošten i biti odgovoran, pokazivati želju za razumijevanjem prema drugom i drugačijem. Oni ne smiju to pokazati jer će biti proglašeni kao izdajnici, kao nepatriote, a ljudi se boje takvih stvari i onda su oni povučeni u sebe. S druge strane, mi nikada nemamo normalnu predizbornu kampanju, jer ona se i vodi da se bi napravilo nepovjerenje između ova tri naroda, pa se stvorilo i nešto što je za mene porazno a to je “oni će glasati za svog, a ja ću za svog”. Sve je to na štetu građana ove države i tu ja očekujem da građani počnu razmišljati jer su izbori jedini demokratski način promjene vlasti. Druga stvar, mi moramo shvatiti da smo mi njima faktički vlastodršci, da oni nama trebaju da odgovaraju a ne mi njima. Nažalost, mi nismo stvorili takav ambijent, zato što smo sjedoci da ne postoji politička odgovornost. Političke stranke, ne sve, su postale interesne grupe, a kada imate interesne grupe onda nemate vladavinu prava, nema pravne države, a što je najgore nema slobode za građane ove države.
- Kako komentarišete trenutnu situaciju u Srbiji?
Ja pripadam jednom krugu ljudi koji se uvijek zalagao za uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa, upravo sa prvim našim komšijama. Tu mislim na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru jer dobar komšija ti je važniji nego rod, tako da kažem. Mi smo i formirali Igmansku inicijativu, koja je imala zadatak da sa prvim ljudima ovih država uspostavlja veći stepen razumijevanja i vraćanja povjerenja unutar regiona. Mnogo je tu dobrog učinjeno, međutim kako se kod nas vlasti mijenjaju onda dolaze neki drugi i u ovakvoj sadašnjoj situaciji vi sigurno ne možete ništa napraviti. Sigurno bih ja volio da i Hrvatska i Srbija i Crna Gora kao i Bosna i Hercegovina su mirne države, međutim mi smo svjedoci političke krize u prvom redu u Srbiji, djelimično u Crnoj Gori a u Bosni i Hercegovini- to je naša realnost. Uvijek sam se pozivao na razum, racionalnost u donošenju odluka i svako bi od političara morao shvatiti da politika može biti moralno zanimanje ukoliko se radi o opštem interesu, ali mi smo svjedoci političke elite nakon izbora gledaju samo svoj interes. Ja bih volio da se ova kriza u Srbiji završi na jedan normalan način. Pripadam onima, to sam već rekao, koji misle da su izbori jedini demokratski način promjene vlasti jer ulica može donijeti kratkoročno dobro, ali koga ulica dovede na vlast, ulica će ga i otjerati sa vlasti. Onda se gubi demokratski kapacitet svake države i ne postoji parlament, ne postoji vlada ili i ako postoje sva moć je skoncentrisana u jednog ili dva čovjeka. Ja samo želim da se ovo u Srbiji stabilizuje i pristalica sam da se raspišu izbori jer to je jedini način da vidimo šta građani misle pod uslovom da se građanima omogući, ne samo u Srbiji nego i u Bosni i Hercegovini, da slobodno izraze svoju slobodnu volju bez bilo kakvog pritiska ili eventualne kupovine glasova. To mi je želja, a mislim da će mi se vjerovatno i ispuniti jer sve drugo bi nas vodilo u sve dublju krizu, naročito kada je u pitanju Srbija i Bosna i Hercegovina.
- Povodom Međunarodnog dana mira u Mostaru, 20. Septembra, ćete učestovati na okruglom stolu na temu “Stabilnost i mir u regionu”. Da li su i stabilnost i mir trenutno ugroženi?
Opet ću reći, među običnim ljudima postoji mir, međutim on je jako ranjiv od onih koji vladaju ovim prostorima. S druge strane, ja sam pristalica da se bolje razumijemo kao ljudska bića ili Božija bića. Da kroz to razumijevanje krenemo putevima povjerenja jer bez povjerenja sve se raspada, porodice se raspadaju, prijateljstva se raspadaju a to je veoma opasno kada je u pitanju država. To mi je želja ali veliku ulogu imaju političari koji su na čelu ovih država, mislim i na Bosnu i Hercegovinu. Ali, vidimo njihove izjave i način komunikacije. Kada se izgubi moral u politici, kada se izgubi kultura dijaloga, kada se izgubi želja za kompromisom onda imate nestabilnu situaciju ali opet moram biti optimista jer mudri ljudi kažu da nada posljednja umire a ja imam tu nadu da možemo ovdje organizovati život na sasvim drugačiji način. Mi smo svi članovi istog mentaliteta i očekuje se od ljudi da se vrate tim izvornim principima međuljudskih odnosa, da se u prvom redu gledamo kao ljudi, da li smo dobri ili loši, jer dobar čovjek će biti i dobar vjernik, dobar profesor, dobar doktor. Ja bih želio da vratimo tu dobrotu jer moram spomenuti jedan dio kada sam govorio o običnim ljudima, da se vratimo na 2014. godinu kada su bile katastrofalne poplave. Tada su ljudi pomagali jedni drugima ne gledajući ko je i šta je. Mene brine zašto mi tu solidarnost, tu ljudskost, koju smo pokazali 2014. godine ne možemo pokazati u našem svakodnevnom životu. Ne smijemo to zaboraviti i moramo se boriti da svoje ljudsko lice ne pokažemo samo u kriznim trenucima. Velika uloga u tome je u prvom redu političara ali ja očekujem od vjerskih zajednica u ovom regionu da se vrate izvornim principima iz svetih knjiga koje afirmišu sve ono što je pozitivno i moralno. Nažalost, mi imamo ponašanje pojedinaca koje je sasvim drugačije. Želio bih da vjerske zajednice, a to je i njihov posao, da vrate dobre odnose među ljudskim bićima jer to im je nauk koji je došao iz svetih knjiga odnosno Boga.
(Odgovorno)
