Građana Zavidovića što se tiče, oni su, čini se, prije svega zgranuti što se pokušava prodati jedan nacionalni spomenik iz njihovog grada. A što se tiče prijedloga kako riješiti problem, navode razne, ali izražavaju spremnost i da učestvuju i novčanim prilozima, ukoliko se pokrene takva akcija.
Neuspjela prodaja upravne zgrade bivšeg giganta drvne industruje na prostoru cijele nekadašnje zajedničke države, Industrijskog preduzeća “Krivaja”, na licitacaiji 28.04.2025. godine, razotkrila je svu apsurdnost stanja u BH društvu, čije vlasti nisu u stanju zaštiti ni zvanično proglašene nacionalne spomenike.
A, upravo je to popularna “Vila Krivaja”, koja je kao istorijska građevina na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Sarajevu održanoj 21.12.2018. godine proglašena nacionalnim spomenikom. Predsjedavajući komisije na sjednici bio je prof. dr. Amir Pašić a članovi Radoje Vidović i Goran Milojević, i tada je istaknuto da Krivajina vila u Zavidovićima sagrađena krajem 19. vijeka sa razlogom nosi epitet bisera bosansko-hercegovačke arhitekture i da ju je neophodno zaštiti.
Naglašeno je da je ta građevina prvobitno bila rezidencijalna ladanjska vila u kojoj je živio Fritz Regenstreiff, vlasnik i direktor firme “Eissler und Ortlieb”, u to vrijeme najmoćnije kompanije drvne industrije u BiH.
I danas ova građevina predstavlja izuzetno dobro očuvan primjer arhitekture, kako je navedeno u dokumentima, “primjer je eklektičkog romantizma, koji koristi arhitektonski vokabular alpskog folk stila i fachwerk arhitekture (upotreba drveta u konstruktivne i naročito dekorativne svrhe), pretvarajući ga u akademizirani nobl-stil koji se primjenjuje kod gradnje reprezentativnih ladanjskih vila i rijetko javnih objekata sa kraja 19. i početka 20. vijeka”. Na tlu BiH je sačuvano svega nekoliko primjera ove arhitekture. Zavidovićka Vila je sačuvala visok stepen autentičnosti kroz atribute oblika i dizajna, materijala i sadržaja, te položaja i smještaja u prostoru, a integritet objekta se ogleda u njegovoj fizičkoj cjelovitosti, kontinuitetu upotrebe i nenarušenosti njegovog stanja.
Ovaj nacionalni spomenik BiH već treći puta se pokušava prodati. U prva dva navrata, stečajni upravnik Hamdija Muratović odustao je od prodaje zbog negativnih komentara u javnosti, a treći pokušaj prodaje krajem prošlog mjeseca nije uspio zbog toga što se na licitaciji nije pojavio nijedan zainteresovani ponuđač.
Razlog tome vjerovatno je bilo obraćanje lokalnom “Z Portalu” kulturološkinje, historičarke i antropološkinje Yvonne Illich, koja se u otvorenom pismu predstavila kao potomak porodice koja je osnovala nekadašnji industrijski gigant u Zavidovićima, odnosno kao praunuka nekadašnjeg upravnika firme Krivaja AG Friedricha Regenstreifa.
“Ova vila nije samo privatni dom naše porodice, već i predmet budućih zahtjeva za restituciju u skladu s Vašingtonskim principima. Osim toga, ona je proglašena nacionalnim kulturnim spomenikom. Ona ne bi smjela biti dio stečajne mase. Ne bi smjela biti prodata privatnom licu. Osobe povezane sa propasti IP Krivaja ne bi smjele godinama živjeti u toj vili.
Lokalna agencija za demokratiju predložila je da Grad Zavidovići kupi ovu vilu i koristi je kao muzej. I ja sam predložila saradnju u kojoj bi se ova vila koristila kao muzej, kulturni i društveni centar – u duhu pomirenja prema Gradu. Predložila sam i da se ministarstvo kulture uključi i zaustavi prodaju vile na ovaj način, te da, ako se već mora prodavati, Grad dobije priliku da je kupi za simboličnu cijenu od jedne marke i da mu se dodijele grantovi za očuvanje objekta, dok se šira politička pitanja restitucije rješavaju u budućnosti. Naša porodica je bila osnivač cijelog grada Zavidovića, a također je pretrpjela ogromna stradanja. Zar ne možemo iskoristiti ovu priliku da se okrenemo budućnosti? Zar ne možemo od ovoga napraviti primjer međuetničke historijske saradnje za dobrobit zajednice?” – dio je pisma potomka graditelja i vlasnika “Vile”, koja je upozorila i da bi Vlada Federacije u procesu restitucije na kraju morati isplatiti vrijednost i nekretnine i cijele firme, te da ova građevina mora biti izdvojena iz bilo kakve ekonomske prodaje firme u ovom trenutku.
Da je potrebno da se “Vila Krivaja” izdvoji iz stečajne mase stav je i Grada Zavidovići, koje je zvanično 12.03.2021. godine od Vlade FBiH zatražilo da donese Uredbu da se Nacionalni spomenik “Vila Krivaja” izuzme iz stečajne mase IP “Krivaja” u stečaju. Međutim, od toga nije bilo ništa, mada je Ministarstvo pravde Federacije svojim odgovorom lokalnim vlastima naznačilo da je situacija promjenjena nakon donošenja odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
“Proglašenjem nacionalnim spomenikom BiH ove istorijske građevine jasno je da se svako dalje korištenje navedenog objekta ima uskladiti sa tom odlukom, odnosno da vlasnik ne smije koristiti ni upotrebljavati zgradu i neposrednu okolinu u svrhe koje nisu sukladne sa prirodom same nekretnine ili je koristiti na način koji može dovesti do njenog uništenja” – odgovor je iz Ministarstva pravde FBiH, koje indirektno upućuje da Zakon o stečaju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti nacionalnih spomenika.
Aktuelna gradonačelnica Erna Merdić Smailhodžić je takođe za, kako kaže, vraćanje Vile građanima Zavidovića, založivši se za opcije po kojima bi Grad kupio ovu istorijsku građevinu, bilo iz budžeta ili podizanjem kredita ili da se problem riješi pokretanjem akcije u koju bi se uključili Grad Zavidovići, građani, firme, dijaspora, institucije, organizacije sa prilozima i donacijama, da se na taj način sakupe neophodna sredstva za otkup “Vile”, najaviviši i zvanično pokretanje akcije pod simboličnim nazivom “Vratimo Vilu Zavidovićima”.
Najviše odgovorne što je Grad došao u ovakvu situaciju da se u rasprodaji imovine “Krivaje” nađe jedan ovakav objekat su prethodne lokalne vlasti. Nemar i nesposobnost vlasti uzrokovao je da ova lokalna zajednica sa statusom Grada nema ni turističku organizaciju, posredstvom koje bi javnosti mogla prezentirati svoje potencijale poput “Vile Krivaja”, otkrivenih stećaka na području Grada ili kamenih kugli, po kojima su Zavidovići poznati ne samo u BiH i regiji, već i mnogo šire, zatim ostataka građevina iz vremena Marije Tereze kod Stoga, srednjovjekovnih pravoslavnih manastira u Gostoviću i Vozući i brojniih druge znamenitosti. O Muzeju u Zavidovićima, u kom bi se izlagali značajni eksponati, da se i ne govori.
U dokumentu iz Kabineta gradonačelnika iz 2021. godine naznačeno je da se unutar bivšeg preduzeća osim “Vile Krivaja” nalazi vrijedan fond i drugih spomenika, među kojima su velika parna mašina sa svim pripadajućim dijelovima iz 1906. godine, stare šumske lokomotive, gateri, cirkulari, vatrogasna pumpa iz 1893.godine i drugo. Da li je sve još uvijek na svom mjestu ili je dio tog fonda prodat ili otuđen veliko je pitanje.
Građana Zavidovića što se tiče, oni su, čini se, prije svega zgranuti što se pokušava prodati jedan nacionalni spomenik iz njihovog grada. Što se tiče prijedloga kako riješiti problem, navode razne, ali izražavaju spremnost i da učestvuju i novčanim prilozima, ukoliko se pokrene takva akcija.
Jasmin Marušić kaže da se nada pozitivnom rješenju i da je spreman uzeti učešće u doprinosu, mada je svjestan činjenice dok su ljudi ginuli u ratu neko je donio odluku da ne postoji društvena imovina nego da to bude državna, pa se sve pokralo i rasturilo ono što su naši preci izdvajali samodoprinosom.
“Vijećnici Gradskog vijeća neka se odreknu paušala i eto za četiri godine cca 800.000 KM, šta fali da rade honorarno, a mi građani skupimo ostatak od 200.000 KM” – prijedlog je Eldina Imamovića.
Inače, prevladavaju razmišljanja i izražava se spremnost da se građani uključe u spašavanje ovog svojevrsnog simbola Zavidovića.
No, ima i drugačijih stavova, koji su rezultat ozbiljnih socijalnih problema s kojim se suočavaju građani: “Nama roditeljima koji školujemo jedno ili dvoje djece mnogo više znači subvencija mjesečne karte, kupovine knjiga i slično, nego to u čijem vlasništvu će se voditi Vila. Isto je sa poljoprivrednicima, penzionerima i ugroženim socijalnim kategorijama kojima je potrebna pomoć Grada” – razmišljanje je Elvira Sojkića.
Kada je riječ o sredstvima koje bi trebalo izdvojiti, kako bi se “Vila Krivaja” zadržala u vlasništvu Grada, poslednja zvanična prodajna cijena bila je 952.511 KM, mada je procjenjena tržišna cijena od strane vještaka 2.421.844 KM. Prethodne lokalne vlasti su stečajnog upravnika Hamdiju Muratovića i predsjednika Odbora povjerilaca IP “Krivaja” Ferida Balića pismom namjere od prije četiri godine obavijestili da nude cijenu od 300.000 KM, koju bi platitili u pet rata. Prema poslednjim, nezvaničnim, informacijama, gradske vlasti Zavidovića bi za otkup ove istorijske građevine bile spremne izdvojiti 900.000 KM.
(Lj.Đ., Odgovorno)
