“Najslabije tačke rada lokalne vlasti odnose se na uključenost građanki i građana u donošenje odluka, na informisanost o radu mjesnih zajednica i na percepciju da se građanske inicijave ne uzimaju dovoljno ozbiljno.” – zaključak je Godišnjeg izvještaja o stanju grada Tuzle za 2025., koji je objavila “Zdrava Tuzla”.
Ovih dana “Zdrava Tuzla”, građanska inicijativa nastala u okviru nevladine organizacije “Front slobode”, čija proklamovana misija je uključivanje građana u procese donošenja odluka na lokalnom nivou, s ciljem rješavanja dugogodišnjih problema zajednice, objavila je godišnji izvještaj o stanju u gradu za 2025. godinu.
Izvještaj, nastao anketiranjem 430 građanki i građana Tuzle, navode autori, otkriva visok stepen saglasnosti građana o tome šta su najveći problemi u gradu – ali i nizak nivo povjerenja u institucionalni odgovor.
Tako, građanke i građani Tuzle gotovo jednoglasno izdvajaju zagađenje zraka kao najveći problem, s prosječnom ocjenom 6,38 na skali od 1 do 7. Slijede, za grad koji se hvali svojim turističkim potencijalima i ima velika očekivanja od njih, neshvatljiv niz problema – rupe na cestama, nedostatak saobraćajne i biciklističke infrastrukture, problemi s parkingom, te, komunalni nered.
“Svi najčešće spominjani problemi imaju prosječne ocjene iznad 6, što ukazuje na snažan konsenzus da se radi o ozbiljnim, dugotrajnim i svakodnevno prisutnim izazovima. Građani posebno naglašavaju da se ovi problemi direktno odražavaju na sigurnost, zdravlje i osnovnu funkcionalnost života u gradu.”, navode iz “Zdrave Tuzle”.
Zanimljivost je da iako je pokazani stepen nezadovoljstva građana konkretnim problemima izuzetno visok, ne prate ga i adekvatno nizak nivo zadovoljstva građana radom institucija koje bi trebalo da ih rješavaju. Rad gradonačelnika je, tako, ocijenjen prosječnom ocjenom 3,66, Gradskog vijeća 3,09, dok su mjesne zajednice ocijenjene sa 2,80, što je najlošija ocjena, ali opet ne u skladu sa činjenicom da lokalna vlast uporno izbjegava provođenje izbora za savjete mjesnih zajednica, kao ni sa hroničnom neaktivnošću postojećih.
Prema dobijenim odgovorima, najslabije tačke rada lokalne vlasti odnose se na uključenost građanki i građana u donošenje odluka, na informisanost o radu mjesnih zajednica i na percepciju da se građanske inicijave ne uzimaju dovoljno ozbiljno.
Konstatovan je jaz između ozbiljnosti problema i slabog institucionalnog odgovora. Kao i sistemska isključenost građana iz procesa odlučivanja.
Žene i mladi u pravilu daju nešto više ocjene od prosjeka, posebno kada je riječ o gradonačelniku. Međutim, i kod ovih grupa mjesne zajednice ostaju najslabije ocijenjene, što ukazuje na sistemski problem funkcionisanja ovog nivoa lokalne demokratije.
Izvještaj “Zdrave Tuzle”, pritom, pokazuje zrelost građana – oni ne izražavaju nerealne, radikalne zahtjeve, njihova očekivanja su osnovna: čist zrak, sigurne ceste, funkcionalan javni prevoz, uređen javni prostor i institucije koje slušaju svoje građane, odnosno koje se ponašaju kao servis građana a ne kao odrođeni autoritet.
Autori izvještaju, pritom, konstatuju da problem nije u negiranju problema i (ne)prepoznavanju prioriteta, već u brzini, dosljednosti i vidljivosti institucionalnog djelovanja. Zbog čega je primarni osjećak kod građana – stagnacija.
Gotovo polovina građanki i građana ne vidi ni poboljšanje ni pogoršanje kvalitete života, što ukazuje na izostanak vidljivih i kontinuiranih pomaka. A što, s vremenom, proizvodi frustraciju i slabljenje povjerenja u institucije.
Izvještaj nudi i preporuke lokalnim vlastima za poboljšanje postojećeg stanja, dijeleći ih na hitne (sa vremenom implementacije do 12 mjeseci), srednjoročne (1-2 godine) i strateške (kojima je rok za realizaciju duži od 2 godine).
Iz “Zdrave Tuzle” naglašavaju da objavljeni izvještaj predstavlja osnovu za mjerenje promjena u narednim godinama. Odnosno, da mu cilj nije samo dijagnoza stanja nego mogućnost da se napredak ili izostanak napretka jasno, javno i mjerljivo prati. Čime se otvara prostor za odgovornije upravljanje, bolje informisanu javnu debatu i obnovu povjerenja između građanki/građana i institucija. Za javni dijalog, odgovornost i promjene. Za donošenje boljih odluka i uključivanje javnosti u demokratske procese.
Pritom, konstatuju da ovakav pristup nije izuzetak već standard u savremenim demokratijama. Odnosno da se u brojnim gradovima i državama Evrope i svijeta redovno provode slična istraživanja javnog mnjenja koja služe kao alat za unapređenje politika, praćenje učinka vlasti i jačanje povjerenja između građanki/građana i institucija.
(T.H., Odgovorno)
