Sve dok je električna energija najjeftiniji vid energije za potrošače, njena potrošnja će biti neracionalna, smatra Jasmina Trhulj, šefica Odsjeka za električnu energiju pri Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču.
Jasmina Trhulj, šefica Odsjeka za električnu energiju pri Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču, ističe da smo u posljednje dvije godine svjedočili višestrukom porastu cijena na tržištu električne energije kao i izraženoj dnevnoj varijabilnosti cijena na berzama u Evropi.
Prema njenim riječima, ključni faktori koji su uticali na ovaj trend su porast troškova proizvodnje u elektranama fosilna goriva, prvenstveno cijene gasa u elektranama koje na većini tržišta Evropske unije određuju marginalnu tržišnu cijenu, cijene emitovanog ugljen dioksida iz termoelektrana, te opšta ekonomska i politička neizvjesnost, ali i neizvjesnost u pogledu daljeg razvoja elektroenergetskog sektora i interventne mjere na nacionalnim tržištima električne energije koje su zemlje počele da uvode kako bi obuzdale porast cijena.
„Kako bi se tržište električne energije u Evropi stabilizovalo, usvojene su zajedničke interventne mjere za stabilizaciju visokih cijena električne energije u Evropskoj uniji, a s ciljem da se izoluju faktori koji ključno utiču na rast i na nepredvidljivost cijena i da mjere kojim se oni ograničavaju ne utiču negativno na konkurenciju i povjerenje u tržište. Preduzete mjere Evropske unije kojim se ograničava veleprodajna cijena električne energije, uz set mjera za smanjenje potrošnje i mjera zaštite potrošača, i u kombinaciji sa posljednjim u nizu mjerama za kontrolu cijene prirodnog gasa trebalo bi da rezultiraju stabilizacijom tržišta i manjim opsegom varijacije cijena“, navodi Trhulj.
Nastavlja kako posljednjih dana upravo svjedočimo velikom padu cijena električne energije na berzama širom Evrope uslijed izuzetno povoljnih meteoroloških prilika i hidrologije u kombinaciji sa mjerama za smanjenje potrošnje, ali i praznicima, koji utiču na smanjenje potražnje.
„No, nije za očekivati da će se ovako niske cijene održati sa dolaskom hladnijih zimskih dana. U srednjem roku je za očekivati da će cijene i dalje biti definisane troškovima proizvodnje u elektranama na fosilna goriva, te je za očekivati da će situacija na tržištu energenata (prirodnog gasa, nafte, uglja) igrati značajnu ulogu u formiranju cijena električne energije“, naglašava.
Dodaje da je situacija sa snabdijevanjem električnom energijom u Ukrajini izuzetno teška.
„Nakon desetog velikog napada na energetsku infrastrukturu, deset kritičnih infrastrukturnih objekata u deset regiona su oštećeni, a 90 posto potrošača u Lavovu i 40 posto potrošača u Kijevu nemaju snabdijevanje električnom energijom. U dosadašnjim napadima, 50 posto energetske infrastrukture je oštećeno ili uništeno. Sve termoelektrane i hidroelektrane su doživjele određeni nivo oštećenja, a značajna su i oštećenja na prijenosnim dalekovodima što otežava isporuku električne energije u određene regione Ukrajine“, napominje.
Ugrožene kupce štititi ciljanim i nediskriminatorskim mjerama
Ocjenjujući poziciju zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o električnoj energiji, kaže da su uslijed deficita u domaćoj proizvodnji, prije svega zbog nepovoljne hidrološke situacije, ali i nedostatka uglja, u 2022. godini zemlje Zapadnog Balkana uvozile značajne količine električne energije iz zemalja Evropske unije, a neto uvoz je bio preko 2.000 GWh samo u prvoj polovini 2022. godine.
„U tom smislu, evropske tržišne cijene određuju veleprodajne cijene po kojim učesnici iz zemalja na Zapadnom Balkanu izvoze i uvoze, te se na taj način prenose na veleprodajne transakcije na domaćem tržištu. Drugi bitan element je neizvjesnost poslovanja koja je dodatno uvećana za rizik zemlje u odnosu na rizik poslovanja u Evropskoj uniji.
Troškovi proizvodnje u elektranama na Zapadnom Balkanu se nisu bitno povećali, s obzirom na to da je udio proizvodnje koja koristi prirodni gas zanemariv, a ne postoji obaveza plaćanja za emisiju ugljen dioksida. No, zbog višedecenijskog zanemarivanja, nedovoljnog ulaganja u proizvodne objekte, zastarjelih ili potpuno amortizovanih postrojenja, Zapadnom Balkanu prijeti ozbiljan nedostatak električne energije iz domaćih izvora tako da se sigurnost snabdijevanja na kratak i srednji rok može postići samo uvozom, tako da će se na kraju granična cijena formirati na nivou tržišne cijene na susjednim tržištima“, upozorava Trhulj.
Imajući u vidu prethodno, smatra da je neizbježno poskupljenje električne energije u zemljama Zapadnog Balkana.
„U većini zemalja cijene za domaćinstva i male kupce se održavaju na nivou ispod tržišnih cijena i višestruko su niže nego u zemljama Evropske unije, a često i ispod troškova proizvodnje, odnosno nabavke, kao mjera zaštite standarda građana i socijalne kohezije. U vrijeme izuzetno visokih cijena i nestabilnih cijena, može biti opravdano preduzeti određene mjere zaštite kupaca, naročito ugroženih kupaca. Ali, maloprodajne cijene za domaćinstva se uglavnom nisu promijenile i održavaju se unakrsnim subvencionisanjem između grupa potrošača ili svih potrošača na račun elektroenergetskih subjekata. Povećanje cijena do nivoa koji odražava troškove je najefikasniji način da se utiče na tražnju. Zbog toga cijene treba povećati, a ugrožene kupce štititi ciljanim i nediskriminatorskim mjerama“.
Analizirajući poteze elektroprivreda u regionu u ovoj energetskoj krizi, napominje da dok su kompanije koje su proizvodile više od količina definisanih dugoročnim ugovorima i obavezom javne usluge mogle ostvariti solidan profit, kompanije koje nisu mogle podmiriti obaveze iz dugoročnih ugovora dospjele su u finansijski neodrživ položaj.
„I održavanje postojećih objekata često je bilo nedovoljno ili na niskom nivou. Osim nekoliko izuzetaka, čini se da elektroprivrede u državnom vlasništvu ne posvećuju dovoljno pažnje dugoročnom i strateškom planiranju razvoja u pravcu dekarbonizacije i upravljanju kompanijom u tržišnom okruženju, i shodno tome jačanju kadrovskog potencijala, upravljanju resursima, podsticanju razvojno-istraživačkih i inovativnih aktivnosti“, smatra.
Ukrupnjavanje tržišta je značajno za povećanje konkurencije
Uspostavljanje regionalne berze električne energije, prema njenim riječima, daje referentnu i transparentnu cijenu električne energije za svaki vremenski period na koji se trgovanje odnosi.
„Ona podstiče likvidnost i prediktabilnost na tržištu i u tom smislu je ključno njeno postojanje. S obzirom na veličinu nacionalnih tržišta na Zapadnom Balkanu, ukrupnjavanje tržišta je značajno za povećanje konkurencije i obezbjeđivanje pouzdanog cjenovnog signala, a do njega se može doći spajanjem tržišta, odnosno povezivanjem zona trgovanja (engl. market coupling).
Na Ministarskom savjetu Energetske zajednice održanom 15. decembra 2022. godine usvojen je novi paket propisa u elektroenergetici koji će omogućiti da se tržišta Zapadnog Balkana povežu u jedinstveno evropsko tržište putem povezivanja tržišta za dan-unaprijed i unutar dana“, navodi Trhulj.
Konstatuje da električna energija uglavnom nema adekvatne supstitute u krajnjoj potrošnji te je njena cjenovna elastičnost ograničena, osim donekle za grijanje i hlađenje i industrijske termičke procese.
„S druge strane, električna energija je jednostavan supstitut za druge energente i energija za grijanje i hlađenje. Sve dok je električna energija najjeftiniji vid energije za potrošače, njena potrošnja će biti neracionalna. Proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, prijenos do potrošača i konverzija u toplotnu energiju je primjer neodgovornog odnosa prema resursima.
Potrošači mogu reagovati na cijene, ali je jednako važno da razumiju koji su stvarni troškovi električne energije koju preuzimaju iz sistema, kako se formira tržišna cijena i kako da optimizuju svoju potrošnju. Važno je i provoditi kampanje obrazovanja krajnjih kupaca o načinu na koji mogu efikasnije koristiti električnu energiju i druge vidove energije i kako mogu doprinijeti održivom energetskom sistemu“, kaže Trhulj.
U ovoj situaciji, nastavlja, kompanijama može biti potrebno vrijeme da prilagode svoje poslovanje i planove novim izazovima koje nose nepredvidive cijene energenata i električne energije.
„U tom smislu mjere podrške mogu uključivati i ograničavanje cijena za krajnje kupce. Važno je da se ograničenje definiše tako da ne utiče negativno na tržišnu konkurenciju, da se primijeni bez diskriminacije u odnosu na snabdjevače i da se jasno definišu izvori finansiranja. Takva mjera mora biti vremenski ograničena, jasno definisana i nediskriminatorna“.
Prema njenim riječima, energetska kriza je nova normalnost kojoj se energetski subjekti, privreda i građani moraju prilagoditi i otvoriti za nove prilike koje omogućava energetska tranzicija.
„Paket za čistu energiju za sve Evropljane koji je u potpunosti usvojen 15. decembra u Energetskoj zajednici, otvara brojne mogućnosti za privredu i građane da aktivno učestvuju u energetskoj tranziciji, doprinesu dekarbonizaciji i od nje profitiraju. Kako bi se to desilo, ugovorne strane Energetske zajednice treba što prije da prenesu ove propise u svoje zakonodavstvo, a rok je do kraja 2023. godine, i time otvore prostor za dalji razvoj elektroenergetskog tržišta“, zaključuje Trhulj.