“Jednu Krivaju, giganta drvne industrije, smo već devastirali, uništili i rasprodali. Hoćemo li isto dopustiti i za ovu, rijeku Krivaju, kojom smo se uvijek ponosili?”
U slivu rijeke Krivaje, na području vareške Duboštice, u drugoj polovini prošle godine vršena je masovna sječa šume i izgradnja pristupnih puteva preko državnog zemljišta radi geoloških istraživanja u cilju otvaranja rudnika hroma u Varešu, iako Agencija za vodno područje rijeke Save, kako su eko aktivisti utvrdili, prethodno nije izdala vodne akte za aktivnosti na provođenju istražnih radova i ispitivanja mineralnih sirovina na ovom području.
Sportski i naučno istraživački klub Atom, Gorska služba spašavanja Zavidovići, zajedno sa ostalim ekolozima iz cijele BiH, ukazivali su tada na opasnost koju može donijeti otvaranje još jednog rudnika u njenom slivu, nakon eko incidenata, koji su se u dva navrata već desili sa onečišćenjem Krivaje iz rudnika u Olovu.
“Volimo li Krivaju zelenu ili nam je dobra i bijela? Jednu Krivaju, giganta drvne industrije, smo već devastirali, uništili i rasprodali. Hoćemo li isto dopustiti i za ovu, rijeku Krivaju, kojom smo se uvijek ponosili?” – zavapili su iz Atoma pred kraj protekle godine.
Međutim, početak ove godine, kada je rijeka Krivaja u pitanju, obilježli su, po svemu sudeći, tajni radovi u njenom koritu, za koje još uvijek niko ne pruža pravu informaciju o čemu se radi i zašto bageri atakuju na njene obale i vodno zemljište.
“Provjerama i prema našim informacijama, Agencija za vodno područje rijeke Save, poslednji javni poziv za radove u koritu rijeke Krivaje na području Zavidovića raspisala je 23.05.2025.godine i do kraja decembra dodjeljena su prava za vađenje materijala iz vodotoka na lokalitetima Brezik, Pjenovac, uzvodno i nizvodno kod visećeg mosta u Hadžićima i Trnićima, nizvodno od mosta u Vozući, uzvodno kod devastiranog mosta u Stogu i uzvodno od mosta u Ribnici. Obišli smo dio ovih lokaliteta i ono što smo zatekli ne izgleda kao održavanje vodotoka, vodnog dobra, obezbjeđenje kapaciteta proticajnog profila, sprječavanje stvaranja uspora, neželjenog meandriranja korita rijeke sa erozivnim procesima na obalama i preduzimanje preventivnih mjera zaštite od poplava, kako je to stajalo u javnom pozivu Agencije. Nama to više liči na pripremu terena za neke druge naredne radove i pripremu gradilišta” – reakcija je građanskih aktivista iz inicijative “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”.
Mještani naselja duž korita rijeke Bosne na području Zavidovića su još konkretniji, izražavajući sumnju da se teren priprema za gradnju mini hidroelektrana, i pored usvojenih izmjena Zakona o električnoj energiji u Parlamentu Federacije BiH 2022. godine, široj javnosti poznatih kao “zabrana izgradnje novih malih hidroelektrana”.
Eko aktivisti su izražavali optimizam nakon ove odluke, izračunavši da je time spriječena izgradnja 111 MHE na 60 rijeka, a u perspektivi i planirana gradnja još 62 mHE na 39 rijeka u Federaciji. Međutim, sa tim se očito nisu pomirili investitori planiranih mHE, jer se i na zavidovićkom području, prema informacijama ekologa, priprema nastavak gradnje i ostalih, a koji su planirane Prostornim planom Zeničko-dobojskog kantona 2009-2029. god. Prostornim planom Zavidovića za period 2016-2036. godina su u planu kao potencijalne hidroelektrane i mHE na rijekama Bosni i Krivaji. Na rijeci Bosni u planu su HE „Zavidovići”, HE „Dolina” i HE „Globarica” na granici između lokalnih zajednica Zavidovići i Žepče. Planirane HE/mHE na rijeci Krivaji su HE „Ribnica”, HE „Velike Skroze”, HE „Miljevići” i HE „Vozuća”. Na ovoj rijeci HE „Ribnica” je planirana kao akumulaciona, a ostale tri kao protočne hidroelektrane.
Takođe na području Zavidovića, u vodotoku rijeke Gostović, sagrađeno je pet MHE ili su u pripremnoj i fazi gradnje, a planirano ih je Prostornim planom čak devet. Već su realizovana i priključena tri distribuirana izvora električne energije, a to su mHE „Čardak“ priključne snage 945 kVA, mHE „Rujevica Ušće“ priključne snage 760 kVA i mHE „Botašnica Ušće“ priključne snage 980 kVA. Takođe, na cjevovodu gradskog vodovoda, u vlasništvu zavidovićkog JKP „Radnik“ su još dvije planirane, mHE „Prekidna komora“ u naselju Čardak, snage 52 kVA i mHE „Hlorna stanica“ u naselju Kamenica, snage 54 kVA.
„Rijeke Krivaja i Gostović su zaista prirodne ljepote našeg kraja, čista voda, zelenilo i mir koji pruža zaslužuju više pažnje i poštovanja. Grad Zavidovići bi trebao očistiti obale rijeke, urediti prilaze i strogo zabraniti bacanje smeća, a o zabrani bilo kakvih mHE da i ne govorimo. Kada bi se sačuvale i zaštitile kako treba, bile bi pravo mjesto za odmor, kupanje i uživanje, i za građane i za goste. Mislimo da je takvo nešto za Gostović već kasno, ali barem nedajmo i Krivaju, gdje još uvijek dolazi mnogo ljudi da se rashlade, druže i uživaju u prirodi, a pri pominjanju Zavidovića asocijacija je na upravo ovu ljepoticu” – smatraju eko aktivisti sa ovog područja, koji su sačinili foto dokumentaciju doskorašnjeg i sadašnjeg izgleda lokaliteta na kojima su izvedeni radovi i rad bagera.
(Lj.Đ., Odgovorno)
