Sistem destimuliše prijavljivanje korupcije. Građani bez zaštite i povjerenja u institucije se obraćaju nevladinim organizacijama.

by Urednik

Samo jedna osoba odlučila se da zatraži zaštitu od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) ali je i taj zahtjev odbijen. Dok sistem ne čini ništa a nepovjerenje građana u institucije opravdano raste, građani još jedino, izgleda, vjeruju nevladinim organizacijama. Pa je Transparency International BiH u toku 2024. godine dobio 21 prijavu od lica koja se mogu svrstati u red “zviždača”, dok je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno čak 16 prijava. Što i ne čudi, budući da “zviždačima” u BiH najveći stepen zaštite trenutno pružaju upravo organizacije civilnog društva.

“Zviždači”, odnosno, prijavitelji nepravilnosti, koji prijavljuju nepravilnosti u javnom interesu, pritom ponekad riskirajući time i posljedice u vidu trpljenja osvete, važan su dio borbe protiv korupcije. S ciljem podizanja svijesti društva o značaju uloge “zviždača” u suzbijanju korupcije i zaštiti javnog interesa, kao i potrebi jačanja zaštite njihovih prava i prevenciji osvete prema njima, ustanovljen je i Svjetski dan zviždača, koji se obilježava 23. juna.

Transparency International je tim povodom analizirao trenutno stanje u ovoj oblasti i javnosti prezentirao nimalo optimistične podatke.

Samo jedna osoba odlučila se da zatraži zaštitu od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) ali je i taj zahtjev odbijen, čime je najjasnije ilustrovano stanje u oblasti zaštite lica koja prijavljuju korupciju, takozvanih „zviždača“ u Bosni i Hercegovini.”, prokomentarisali su iz Transparency Internationala.

Pritom, u Republici Srpskoj, čija je vlast sklona sve svoje kritičare – od medija, nvo koje se bore protiv korupcije i zloupotreba, do opozicije – nazivati neprijateljima, izdajnicima i stranim plaćenicima, tokom prošle godine nije podnesen nijedan zahtjev za zaštitu prijavitelja korupcije, dok su učinjeni koraci ka umanjenju već ionako ograničenog obima zaštite za potencijalne zviždače.

A u Federaciji BiH, na entitetskom nivou, čak uopšte ne postoji zakon koji štiti potencijalne zviždače. Izuzetak predstavlja Kanton Sarajevo koji je 2023. donio svoj zakon, usljed čega je 6 lica dobilo status zaštićenog prijavitelja korupcije, od ukupno 8 primljenih zahtjeva, što ostale građane ovog entiteta stavlja u diskriminatoran položaj.

I dok sistem ne čini ništa a nepovjerenje građana u institucije opravdano raste, građani još jedino, izgleda, vjeruju nevladinim organizacijama. Pa je Transparency International BiH u toku 2024. godine dobio 21 prijavu od lica koja se mogu svrstati u red “zviždača”, dok je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno čak 16 prijava. Što i ne čudi, budući da “zviždačima” u BiH najveći stepen zaštite trenutno pružaju upravo organizacije civilnog društva.

Nizak stepen povjerenja građana u pravnu zaštitu svjedoka i žrtava korupcije proizlazi ne samo iz nedostatka zakona, već i iz njihove slabe primjene, te atmosfere javne osude, zastrašivanja i otvorenih prijetnji najviših političkih zvaničnika upućenih svakome ko se usudi kritikovati rad institucija i javno ukazivati na korupciju.

Efikasnost borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini umanjuje i neadekvatan odgovor sudova u BiH koji su povećali broj oslobađajućih presuda u predmetima za korupcijska djela za 20% u 2024. godini u odnosu na godinu ranije, navode iz Transparency-ja. Uporedo sa tim, tužilaštva su smanjila broj otvorenih istraga dok je zabilježen najniži broj podignutih optužnica za korupcijska krivična djela u posljednje četiri godine, uprkos činjenici da je BiH, po nalazima CPI, druga najkorumpiranija država u Evropi.

Iako prijave “zviždača” predstavljaju najefikasniji način da se korupcija uoči, procesuira i spriječi, nedostatak pozitivnih primjera i sankcija za korupciju, nepostojanje zakona i njihova slaba primjena dodatni su signali građanima o karakteru ovdašnje vlasti, stanju institucija i besmislenosti prijavljivanja korupcije u sistemu koji je korupcijom premrežen i koji prijavu korupcija tretira kao napad na sebe.

“Zbog toga TI BiH apeluje na Ministarstvo pravde BiH da prilikom izrade novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti osigura punu usklađenost s međunarodnim konvencijama i EU direktivama koje garantuju osiguranje pune i efikasne zaštite “zviždača”. Pored toga, Transparency International u BiH izražava nadu da će Parlament Federacije BiH prepoznati ovo pitanje kao ključno, te što prije usvojiti Zakon koji je u proceduri, kako bi se osigurala adekvatna zaštita svim građanima koji prijave korupciju u Federaciji BiH.” – navodi se u njihovom saopštenju.

(Odgovorno)

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa