„Prema našoj evidenciji, eksploatacija će se vršiti na državnoj imovini, protivno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Iz tog razloga, od vas očekujemo da reagujete u skladu sa ovlastima iz člana 13 stav 11 i 16 Zakona o pravobranilaštvu BiH.“
Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH zatražio je od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine postupanje u slučaju objave javnog poziva Ministarstva energetike i rudarstva RS za izbor koncesionara za eksploataciju i otvaranje kamenoloma na Ozrenu u mjesnoj zajednici Rječica, Grad Doboj.
Javni poziv entitetsko ministarstvo je objavilo 27.05.2025. godine sa rokom za dostavu ponuda 25.06.2025., po proceduri koju je pokrenulo dobojsko privredno društvo „Limunkop“ d.o.o. Doboj, koje je i vršilo geološka istraživanja. Prethodno je potencijalni koncesionar kod lokalnih vlasti obezbijedio saglasnost za pokretanje procedure, iako je prvobitno Skupština grada na sjednici 06.06.2024. godine odbila taj prijedlog. Kao razlog tada je navedeno da su građani dijela ove mjesne zajednice, kao i okolnih ozrenskih naselja, javno, protestima, izražavali nezadovoljstvo što se pod tobožnjim geološkim istraživanjima vršila i brutalna eksploatacija tehničkog kamena i negodovali su da se pored više kamenoloma na tom dijelu Ozrena otvori još jedan u blizini stambenih objekata, odnosno kuća.
Međutim, već naredni mjesec, tačnije na sjednici 25.07.2024. godine, ponovo su odbornici SG Doboj razmatrali i izjašnjavali se po ovom pitanju i usvojili „Informaciju o podnesenoj inicijativi za dodjelu koncesije za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena serpentinisanog peridotita na ležištu „Ravna kosa“ u Rječici Grad Doboj“. Time je „Limunkop“ dobio „zeleno svjetlo“ da kod nadležnog ministartva pokrene proceduru i podnese zahtjev za eksploataciju i otvaranje kamenoloma.
Ono što je kontradiktorno u ovom slučaju je da su lokalne vlasti, iznenada i bez prethodnih najava, na sjednici Skupštine grada 30.04.2025. usvojili Odluku o proglašenju planine Ozren, kojem pripada i MZ Rječica, zaštićenim područjem.
„Tvrdili smo da u julu prošle godine formalno Skupština Doboja nije mogla dati saglasnost za podnošenje zahtjeva za koncesiju prema Vladi RS, jer u MZ nisu održane javne konsultacije ili zbor građana, bar ne onaj za koji smo obaviješteni, iako je to bila njihova obaveza prema članu 12 Zakona o koncesijama. Nije nam jasno kako je moguće da ni mjesec dana od proglašenja Ozrena zaštićenim područjem, a koji bi pokretanjem inicijative trebao biti proglašen i parkom prirode, Ministartvo energetike i rudarstva raspiše Javni poziv za dodjelu koncesije za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena u Rječici i to na 30 godina“ – reakcija je ozrenskih aktivista, koji se oštro protive otvaranju još jednog kamenoloma na Ozrenu, pored onih na području susjednih Trbuka, Paklenice i Ševarlija.
U Zahtjevu za postupanje u skladu sa nadležnostima, koji je Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH uputio Pravobranilaštvu BiH, navedeno je da se on upućuje ispred 18 članica. Iznose podatke da budući kamenolom na ležištu „Ravna kosa”, na kojem će se vršiti eksploatacija tehničkog građevinskog kamena – serpentinisanog peridotita, obuhvata ukupno 17 parcela. Da procijenjena vrijednost investicije iznosi svega 298.000 KM, mada prema Elaboratu o rezervama raspolaže sa preko 2,6 miliona metara kubnih bilansnih rezervi i sa preko 90 miliona metara kubnih potencijalnih rezervi.
„Prema našoj evidenciji, eksploatacija će se vršiti na državnoj imovini, protivno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Iz tog razloga, od vas očekujemo da reagujete u skladu sa ovlastima iz člana 13 stav 11 i 16 Zakona o pravonranilaštvu BiH“ – stoji između ostalog u Zahtjevu Saveza prema Pravobranilaštvu BiH, preciziranjem da su organizacije i institucije u ovom slučaju bile dužne prethodno pribaviti njegovo mišljenje.
Ono što je dodatno interesantno u ovom slučaju, kada je u pitanju reakcija Pravobranilaštva, je da od njega zavisi najavljeno pokretanje postupaka pred ovom institucijom i u slučaju nezakonitog davanja koncesija i u Federaciji BiH.
„To se odnosi na šume i zemljište na području Zeničko-dobojskog kantona, konkretno osoporeno davanje na raspolaganje zemljišta između Kaknja i Vareša za pripremu otvaranja Rudnika „Rupice“, te brojne druge koncesije na području ZDK, koje je dalo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ili kantonalno Ministarstvo za privredu. Ali, sačekajmo da vidimo kakva će biti reakcija u ovom slučaju, koja ne bi smjela izostati, računajući na odluku Ustavnog suda BiH i zvaničan stav Sekretarijata Bernske konvencije pri Vijeću Evrope u aprilu ove godine, povodom rješavanja po tužbi aktivista za nezakonito raspolaganje državnom imovinom za pripremu i otvaranje vareškog rudnika“ – umjereni je optimizam aktivista za ovaj i druge slučajeve nezakonitog raspolaganja državnom imovinom.
(Lj.Đ., Odgovorno)
